ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Hrvatska nema strategiju prilagodbe Europskoj uniji i euru, posebice glede konkurentnosti, rekao je predsjednik Europskog pokreta Hrvatske Dražen Kalogjera na današnjoj Međunarodnoj konferenciji "Euro,
Europa i Hrvatska", koja se održava u sklopu šest specijaliziranih međunarodnih sajmova na Zagrebačkome velesajmu.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Hrvatska nema strategiju prilagodbe
Europskoj uniji i euru, posebice glede konkurentnosti, rekao je
predsjednik Europskog pokreta Hrvatske Dražen Kalogjera na
današnjoj Međunarodnoj konferenciji "Euro, Europa i Hrvatska",
koja se održava u sklopu šest specijaliziranih međunarodnih
sajmova na Zagrebačkome velesajmu.#L#
Ocijenivši kako je izvoz pitanje održanja hrvatskoga gospodarstva,
Kalogjera je upozorio na negativne pokazatelje u izvozu. Izvoz je
1998. bio 4,3 milijarde dolara, a ratne 1992. bio je 4,59 milijarda
dolara. No 1992. to je bilo 30 posto brutodomaćeg proizvoda, a 1998.
20 posto. Hrvatsko gospodarstvo nije povećalo konkurentnost, a
posebno zabrinjava to što se izvoze genetički, a ne gotovi
proizvodi, t.j. ne izvozi se tržišna marka, drži Kalogjera.
Upozorio je da zajedničkim monetarnim tržištem u EU jača
homogenizacija, konkurentnost, snizuju se cijene i oslanja na
tamošnje dobavljače, a smanjuju se transakcijski troškovi. Zbog
takva tržišta vidljivo je jačanje centralizma, što će otežati
pristup dobavljačima iz drugih područja, rekao je Kalogjera.
Direktor Istraživačkog odjela Hrvatske narodne banke dr. Boris
Vujčić napominje da će euro pratiti usklađivanje fiskalne
politike, povećanje proračuna EU-a i međudržavnih transfera.
Koncentrirat će se industrija i povećati pokretljivost radne snage
pa će pojedine države izgubiti i poreznu osnovicu, smatra Vujčić.
Za Hrvatsku euro znači promjenu glavne valutne štednje, jer je 70
posto štednih uloga u bankama u valutama država EU-a, a najviše u
njemačkoj marki; mijenjaju se valute u kojim je izraženo više od
dvije trećine hrvatske vanjske trgovine, više od 50 posto hrvatskog
duga je u valutama EU-a, a nedavnom ponudom euroobveznica ta će se
svota povećavati; uvjeti pozajmljivanja hrvatske države i poduzeća
na tržištu EU-a bit će povoljniji; mijenja se valuta uz koju se veže
domaća tečajnica, a poslovni su subjekti posebno osjetljivi na
promjene kune prema marki, iako promjena eura prema dolaru od
desetak posto ne izaziva velike promjene.
HNB vodi i nastavit će voditi politiku relativno stabilna tečaja
koji određuje ponuda i potražnja i neće dopustiti velike tečajne
otklone, kaže Vujčić. Ocjenjuje da je euro bolja referentna valuta
za Hrvatsku nego marka te da kuna uskoro neće biti vezana uz euro.
Budući da uvođenje eura utječe na gospodarstvo država EU-a i
njihovu konkurentnost, očekuje se da će to pozitivno djelovati i na
puno brže restrukturiranje hrvatskoga gospodarstva i
konkurentnost ne samo na inozemnom nego i na domaćem tržištu,
posebno zbog liberalizacije i skora pristupa WTO-u te, nadajmo se,
i EU, rekao je. Napominje da se za uvođenje eura HNB pripremio -
potporom bankovnom sustavu, djelovanjem sustava velikih plaćanja,
koji se podudara s EU (izradila ga je ista tvrtka), do prerasporeda
međunarodnih pričuva, veći dio kojih je već pretvoren u euro.
Vujčić je na kraju ustvrdio kako HNB od trenutka uvođenja eura
(2002.) očekuje veliku potražnju za gotovinom, jer je danas
popriličan dio gotovine, pretežito u markama, u "sivoj ekonomiji",
a ne u bankama.
(Hina) db mć