ZAGREB, 27. travnja (Hina) - U Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u tijeku je manifestacija Tjedan arhiva, koja se drugu godinu zaredom održava, kako bi se skrenula pozornost javnosti na važnost i zaštitu arhivskoga gradiva kao dijela
kulturne i povijesne baštine.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - U Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u
tijeku je manifestacija Tjedan arhiva, koja se drugu godinu zaredom
održava, kako bi se skrenula pozornost javnosti na važnost i
zaštitu arhivskoga gradiva kao dijela kulturne i povijesne
baštine.#L#
Tim je povodom ravnatelj HDA dr. Josip Kolanović izjavio da u
Hrvatskoj treba provesti decentralizaciju arhivske službe. Po
njegovim riječima, država na najvišoj razini treba čuvati građu
koja je od državnoga interesa, a ostalo decentralizirati i
prepustiti lokalnoj samoupravi. Takva organizacija arhivske
službe postoji u Francuskoj. Osim toga svugdje u svijetu postoje
posebni gradski arhivi i takav arhiv bi trebao imati i Grad Zagreb.
Ako ima Zavod za zaštitu spomenika, logično je da ima i svoj arhiv,
dodao je Kolanović.
Pritom je izrazio nezadovoljstvo odnosom Grada prema uređenju
velike čitaonice HDA. "Predbacuje nam se zašto je velika čitaonica
od kako je iselila Nacionalna i sveučilišna biblioteka s Marulićeva
trga zatvorena, a mi tri godine tražimo pomoć za njezino uređenje od
Ministarstva kulture, Grada i sponzora. Najesen je, međutim,
kanimo otvoriti građanstvu ako i ne dobijemo sredstva za njezino
uređenje", izjavio je dometnuvši kako od 1913., kada je izgrađena
zgrada njezini prostori nisu obnavljani ni uređivani.
Po Kolanovićevim riječima, zahvaljujući Ministarstvu kulture,
koje je u posljednjih nekoliko godina izdvojilo devet milijuna
kuna, uređeno je spremište i radne prostorije arhiva.
"Za uređenje prve faze velike čitaonice trebalo bi 2,5 milijuna
kuna. Tim novcem sanirala bi se kupola, rekonstruirali vodovi,
struja, uredio parket i zidovi", rekao je Kolanović.
Drži kako bi trebalo poboljšati materijalni položaj arhivskih
radnika, koji su lošije plaćeni od nastavnika u školama. To utječe i
na opredjeljenje mladih ljudi za taj poziv. Po Kolanovićevim
riječima, u posljednjih deset godina studij arhivistike na
zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomiralo je svega šest ljudi,
unatoč velikim potrebama za tim zanimanjem. "Nedostaje školovanih
profesionalaca. Studij arhivistike trebalo bi urediti da odgovori
potrebama arhivske službe, ne samo za rad u povijesnim arhivima,
negi i u pismohranama", rekao je, dodavši kako bi trebalo školovati
arhiviste za rad kod stvaratelja arhivskog gradiva, kao primjerice
državnih tijela i privrednih sustava, jer u protivnom u HDA će
gubiti vrijeme i trošiti ljude na ispravljanju tuđih grešaka. "Ako
bismo primali sređenu građu, onda u državnim arhivima ne treba puno
ljudi", izjavio je, upozorivši kako će s elektroničkim računalskim
zapisima problem biti znatno složeniji, jer se u vođenju
dokumentacije mora unaprijed ugraditi načela o zaštiti i čuvanju.
Po Kolanovićevim riječima, ustanove u kojima se stvara arhivsko
gradivo trebaju znati da to ne mogu riješiti bez stručnjaka -
arhivista. Naglašavajući istodobno i problem specijalnih arhiva,
privrednih arhiva i arhiva banaka, upozorio je kako zagrebačko
sveučilište nema arhiv kakav imaju sveučilišta u zapadnoeuropskim
zemljama.
Kolanović se nada da će do kraja godine, ako budu odobrena sredstva,
biti pušten u probni rad informacijski integralni arhivski sustav,
koji će obuhvavtiti sve funkcije arhiva - nadzor, preuzimanje,
opis, korištenje i zaštitu arhivskog gradiva. Umrežavanjem 13
hrvatskih arhiva stvorit će se svojevrstan "katastar" arhivskog
gradiva, što će uvelike olakšati posao korisnicima, koji će
praktično od kuće moći naručiti željenu građu i dobiti podatke o
njoj na svim razinama.
(Hina) mc mc