BBC 26. IV. PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 26. IV. 1999. Pregled tiska Kosovska kriza i danas dominira naslovnim stranicama britanskih i europskih dnevnih listova koji pišu o stanju na terenu, zaključcima sastanka na vrhu NATO-a, planovima za buduće akcije zapadnoga saveza i dolasku prve skupine kosovskih izbjeglica iz Makedonije u Britaniju, ponajviše dakako o washingtonskom summitu NATO saveza. 'The Independent' tako kaže kako dvjema kontroverzama koje su dominirale raspravama o kosovskoj krizi uoči sastanka na vrhu 19 zemalja članica NATO-a nije bilo dopušteno da se probiju u njegov službeni dnevni red. Riječ je o slanju kopnenih snaga na Kosovo i jugoslavensko-ruskom mirovnom prijedlogu. O njima se raspravljalo tek u kuloarima. Njemački je kancelar Gerhardt Schroeder tako kazao da je pitanje slanja kopnenih snaga zapravo pseudodebata koja zamagljuje uspješnost sadašnjih zračnih napada, dok je nakana Moskve da Washington za vrijeme summita uhvati Viktora Černomirdina da osobno izloži mirovni prijedlog, uljudno otklonjena. Eventualne razlike i neslaganja tako su izbjegnute i jedinstvenost saveza očuvana, pa je s te strane washingtonski sastanak, piše 'The Independent', bio gotovo uspješan. 'The Daily Telegraph' na naslovnoj stranici piše da se britanski premijer Tony Blair vratio sa sastanka na vrhu NATO-a u Washingtonu, a da svoje kolege nije uspio uvjeriti u to da je na Kosovo potrebno poslati i kopnene snage. Samo jedna osoba zalaže se za to, a to je Tony Blair, prenosi list riječi jednog NATO-va dužnosnika i dodaje da ostali šefovi država ili vlada o tome nisu ni željeli razgovarati jer su unaprijed znali da nema izgleda da bude postignuta suglasnost. Nejedinstvo je u ovom trenutku, rekao je jedan drugi dužnosnik, savezu najmanje potrebno. No ako je suditi po pisanju 'The Guardiana', ne zalaže se samo britanski premijer za slanje kopnenih snaga. List na svojoj naslovnoj stranici tiska članak u kojem tvrdi da se za tako nešto zalaže i Pentagon, pa kaže da je od visokoga dužnosnika Clintonove administracije dobio planove za oklopnu invaziju na Srbiju koja bi krenula iz Mađarske i čiji bi cilj bilo zauzimanje Beograda, svrgavanje Miloševića, izvođenje članova njegova režima pred međunarodni sud za ratne zločine. Taj plan uživa potporu vrhovnog zapovjednika NATO-a generala Wesleya Clarka, a o njemu se razgovaralo i s britanskom vladom, piše 'The Guardian', ali dodaje da mu je dužnosnik koji mu je otkrio postojanje toga plana kazao da vlada uvjerenje da ga neće trebati provesti u život jer će se Milošević prije toga prikloniti zahtjevima NATO-a ili pasti. Kad je riječ o konkretnim zaključcima sastanka na vrhu u Washingtonu, 'The Independent' piše kako je odlučeno da se prošire ovlasti generala Wesleya Clarka koji će ubuduće sam moći birati ciljeve zračnih napada, no s unaprijed utvrđena popisa. 'The Daily Telegraph' tome dodaje da je NATO odlučio osnovati tzv. 'sigurnosni forum', u okviru kojega bi održavao tijesne veze sa sedam zemalja koje graniče s Jugoslavijom, a nisu članice NATO-a. Tim je zemljama obećan i stabilizacijski pakt kojim će se u to područje usmjeravati pomoć Europske unije, kako bi se ublažile negativne gospodarske posljedice sukoba i siromaštvo koje se pokazalo kao plodno tlo za bujanje etničkih sukoba. Pišući o odluci washingtonskog summita da se proglasi embargo na uvoz nafte u Jugoslaviju, 'The Times' kaže da se tvrdi kako će taj kontroverzni potez biti proveden u potpunoj suglasnosti s međunarodnim pravom. No list prenosi mišljenja nekih pravnih stručnjaka koji tvrde da bi blokada jugoslavenskih luka bila zapravo kršenje odredaba međunarodnoga prava, dok se nasilno pretraživanje brodova na otvorenom moru može pravdati samo ako ga odobre Ujedinjeni narodi ili ako je riječ o aktu samoobrane. Doduše, prošlomjesečna rezolucija Ujedinjenih naroda o embargu na dostavu oružja Jugoslaviji spominje i s njime povezane materijale pod koje bi se mogla podvesti i nafta, ali čak ni ta rezolucija ne odobrava upotrebu sile, piše 'The Times'. 'The Financial Times' sastanku na vrhu NATO-a posvećuje jedan od svojih uvodnika u kojemu kaže da je na njemu utvrđen novi strateški koncept savezu dao smisao postojanja i u XXI. stoljeću. Taj koncept podrazumijeva upotrebu snaga NATO-a i izvan granica zemalja članica, poput Kosova, a da za tako nešto nije potrebno prethodno odobrenje Ujedinjenih naroda. 'The Independent' u svom uvodniku kaže da se nakon Washingtona NATO više neće moći optuživati da je paravan za prikrivanje američkih imperijalističkih interesa, o čemu svjedoči i njegova akcija na Kosovu gdje Sjedinjene Države nemaju strateških interesa da albanskim izbjeglicama omoguće povratak u njihove domove, ali gdje se brane ljudska prava jedne manjine u nekoj suverenoj državi. NATO bi tu svoju novu ulogu trebao proklamirati s ponosom, ističe uvodničar 'The Independenta'. Stanjem na Kosovu bave se i mnogi europski listovi. Njemački 'Die Welt' piše kako viši dužnosnici stranke Zelenih kažu da neće dopustiti da Milošević profitira na njihovoj pacifističkoj orijentaciji. Milošević računa na naš pacifizam, ali onaj tko se pacifizmom želi poslužiti na tako ciničan način ne smije računati na uspjeh, prenosi list riječi dužnosnika stranke Zelenih izrečene na regionalnoj stranačkoj konferenciji u Bavarskoj. Austrijski 'Die Presse' kaže kako na kosovskoj krizi profitira španjolski turizam jer se za tamošnje destinacije odlučuju oni turisti koji su inače kanili ljetne praznike provesti ne samo u Hrvatskoj, Sloveniji, Turskoj i Grčkoj, već i na jadranskoj obali Italije. No list kaže da u Španjolskoj time nisu baš svi oduševljeni pa prenosi pisanje lista 'Diario de Mallorca' koji u naslovu pita 'A što će ostati za nas?'. (BBC)