ZAGREB, 25. travnja (Hina)- Od ukupno planirane ovogodišnje sjetve proljetnih kultura na 711.237 hektara do sada je, prema procjeni Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, zasijano približno 40 posto. Od kultura koje su ušle u
sustav poticaja, šećerna repa je zasijana na 26.782 hektara (ha) ili 92,3 posto planiranih površina, suncokret na 65 posto površina od planiranih 32 tisuće ha, soja na polovici planiranih 36 tisuća ha, dok je sjetva pivarskog ječma planirana na šest tisuća, do sada obavljena na 60 posto površina, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Vlado Bičanić.
ZAGREB, 25. travnja (Hina)- Od ukupno planirane ovogodišnje sjetve
proljetnih kultura na 711.237 hektara do sada je, prema procjeni
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, zasijano približno 40
posto. Od kultura koje su ušle u sustav poticaja, šećerna repa je
zasijana na 26.782 hektara (ha) ili 92,3 posto planiranih površina,
suncokret na 65 posto površina od planiranih 32 tisuće ha, soja na
polovici planiranih 36 tisuća ha, dok je sjetva pivarskog ječma
planirana na šest tisuća, do sada obavljena na 60 posto površina,
rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Vlado
Bičanić.#L#
Podaci o sjetvi ostalih proljetnih kultura koje nisu u sustavu
poticaja za sada nema, a u Ministarstvu ističu kako će se sjetva
kukuruza kojeg se ove godine planira zasijati na 374 tisuća ha
intenzivirati nakon prestanka kiša i dolaska toplijeg vremena.
Po mišljenju tajnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje
Stanka Zdravčevića, u ovogodišnjoj će proljetnoj sjetvi mnogo
površina ostati nezasijano, ponajviše zbog toga što seljaci nemaju
novaca za sjetvu. Do sada je još ostalo nenaplaćeno 50 posto lani
prodanih proizvoda, a zbog nedostatka novca veliki broj seljaka iz
Slavonije i Baranje sjetvu kukuruza obavlja bez upotrebe
mineralnih gnojiva.
U Zajednici smatraju da su kvote za sjetvu kultura iz sustava
poticaja neravnomjerno raspoređene, a strateški bitni proizvodi
poput kukuruza i krmog bilja nisu ušli u sustav poticaja.
Pozdravljajući uvođenje poticaja i naknada, istodobno ocjenjuju da
su iznosi niski i nedostatni. Zdravčević drži da je hrvatska Vlada
morala pronaći način kako kreditirati sjetvu kukuruza, na koju
otpada više od polovine ovogodišnje proljetne sjetve.
Glavni problem je, kazao je Zdravčević, što sredstva dolaze sa
zakašnjenjem, pa se ponavlja situacija kao u lanjskoj sjetvi
pšenice. Ova je krušarica zasijana na osjetno manjoj površini od
planiranih 200 tisuća hektara, a na dosta površina zasijana je
pšenica s tavana i bez mineralnog gnojiva, što će bitno utjecati na
njezini kvalitetu u žetvi.
Polovina iznosa poticaja za proljetnu sjetvu isplatit će se preko
repromaterijala, dok će ostatak biti isplaćen u novcu nakon žetve.
Po podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje izdaje
naloge za isporuku repromaterijala korisnicima poticaja, s 21.
travnjem od ukupno 77,75 milijuna kuna (50 posto od prava), izdano
je naloga proizvođačima repromaterijala za isporuku roba u
vrijednosti od 57,6 milijuna kuna. Od spomenute vrijednosti
najveći dio isporučenog repromaterijala, tj. više od 90 posto,
otpada na mineralna gnojiva.
(Hina) mku ds