LONDON, 22. travnja (Hina/Reuters) - Ako Zapad odluči stabilizirati jugoistočnu Europu nekom vrstom Marshallova plana i članstvom u Europskoj uniji, morat će uložiti stotine milijardi dolara i nekoliko desetljeća neumorna rada,
ocjenjuju analitičari.
LONDON, 22. travnja (Hina/Reuters) - Ako Zapad odluči
stabilizirati jugoistočnu Europu nekom vrstom Marshallova plana i
članstvom u Europskoj uniji, morat će uložiti stotine milijardi
dolara i nekoliko desetljeća neumorna rada, ocjenjuju
analitičari.#L#
"Sviđalo se to nama ili ne, ovo će područje dominirati dnevnim redom
velikih sila u sljedećih 20 ili 30 godina", rekao je za Reuters
neimenovani analitičar za istočnu Europu.
Europska unija i Sjedinjene Države sve su uvjereniji da im treba
dugoročni politički, vojni i gospodarski plan kako bi se spriječilo
bilo kakvo ponavljanje kosovskog sukoba.
Neki čak predlažu da se odmah treba dati status pridruženog člana
Europske unije Rumunjskoj, Bugarskoj i drugim zemljama u regiji i
da im se dopusti upotreba jedinstvene europske valute dok budu
pregovarale o punom članstvu u EU.
Ali, iako bi to bio veliki poticaj prema integraciji, izgleda da se
to neće dogoditi još godinama, poglavito zato jer je EU već započela
pregovore o pristupu sa šest drugih zemalja.
Američki Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata bio je
namijenjen gospodarskom oporavku zapadnoeuropskih zemalja i
razvoju njihovih demokracija. Međutim, neki analitičari drže da bi
za postizanje istih rezultata na Balkanu, EU trebao više sredstava
nego što ih može izdvojiti.
"Sveukupni troškovi bili bi golemi. To bi moglo iznositi nekoliko
stotina milijardi dolara. Ne mislim da bi to EU mogla osigurati. Bit
će to vrlo dug proces", kaže Peter Botoucharov, stručnjak za
istočnu Europu koji radi za BankBoston.
Europska unija pregovara o ulasku u njezino članstvo s Poljskom
koja nastoji reformirati svoj golemi i neefikasni poljoprivredni
sektor kako bi mogla smanjiti subvencije.
"Ako Europska unija ima problema s Poljskom oko poljoprivrede,
možete zamisliti koje će poteškoće imati sa zemljama poput
Bugarske", kaže Botoucharov.
Zamjenik visokog predstavnika u BiH Jacques Klein drži da sam novac
neće riješiti probleme, budući da se cijela politička kultura u
regiji također mora promijeniti.
"Ovdje ćemo pokušati učiniti ono što smo učinili u srednjoj i
istočnoj Europi - decentralizirati, uvesti tržišno gospodarstvo,
transparentne medije, civilnu kontrolu vojske, neovisno sudstvo,
stvari koje su doista potrebne", rekao je Klein.
Golema novčana sredstva morat će biti potrošena na održavanje
znatne vojne nazočnosti u regiji kako bi se osigurao mir i
stabilnost budućeg međunarodnog protektorata na Kosovu.
"Američke snage bile su u Koreji 30 godina. Možemo preuzeti
dugoročne obveze kada znamo da za to postoji racionalan razlog i
jasan plan", kaže Klein.
Stručnjak za Balkan u londonskom Međunarodnom institutu za
strateške studije Danna Allin smatra da će međunarodne vojne snage
u BiH morati ostati još 10 godina. "Mislim da jedanput kada
prepoznate da će zemljom biti upravljano kao protektoratom,
shvatite da vrijeme može razriješiti neke od tih sukoba. Do
određene mjere koncept protektorata je dugoročna politika", kaže
Allin.
(Hina) sv rb