FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: KREIRANJE VLASTITOG PROIZVODA IZLAZ IZ KRIZE TEKSTILNE INDUSTRIJE

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Preduvjeti uspješnog poslovanja domaće tekstilne i odjevne industrije su modernizacija i preustroj proizvodnje te stvaranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na europskom i svjetskom tržištu. Da bi se to ostvarilo nužna je potpora hrvatske Vlade, i to ne putem sanacija, već mjera za stimuliranje izvoza, ocjena je stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Preduvjeti uspješnog poslovanja domaće tekstilne i odjevne industrije su modernizacija i preustroj proizvodnje te stvaranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na europskom i svjetskom tržištu. Da bi se to ostvarilo nužna je potpora hrvatske Vlade, i to ne putem sanacija, već mjera za stimuliranje izvoza, ocjena je stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).#L# Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj jedna je od najvažnijih industrijskih grana, koja je, unatoč mnogim promjenama i teškoćama izazvanim smanjenjem tržišta, zadržala važno mjesto u domaćem gospodarstvu. U razdoblju od 1990. do kraja 1998. bilježi se konstantan pad proizvodnje svih vrsta tekstilnih i odjevnih proizvoda. Pamučnog prediva tako je lani proizvedeno 5,1 tisuću tona, čak 75 posto manje nego u 1990. Istodobno, proizvodnja čarapa pala je s 34,8 na 21,2 tisuća pari. Proizvodnja kućanskog rublja smanjena je 59 posto, na 8,1 tisuću četvornih metara, a konfekcijske odjeće 47 posto, na 26,6 tisuća četvornih metara. Promatrajući financijsko poslovanje te grane djelatnosti, u 1996. je godini iskazan gubitak od 20,4 milijuna kuna, u 1997. od 55,9 milijuna kuna, dok je za devet mjeseci prošle godine taj gubitak bio 23,5 milijuna kuna. Ukupni rezultati poslovanja za prošlu godinu još nisu poznati. Također, iz godine u godinu bilježi se smanjenje suficita te grane djelatnosti u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske. Lani je on iznosio 199,7 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu ranije približno 19 posto manje. primjerice, u 1994. iznosio je 365,1 milijun dolara, a u 1995. 321,7 milijuna. To upućuje na pad konkurentnosti domaće tekstilne i odjevne industrije na svjetskom tržištu, zaključak je stručnjaka toga sektora. Stoga oni smatraju da bi svaka tekstilna tvrtka morala izdvojiti svoj izvozni adut, tj. izraditi visokokvalitetan i moderno dizajniran proizvod, koji će biti profitabilan na stranom tržištu. Država, pak, treba za poticanje izvoza izraditi učinkovitije mjere. Rješenja su također u specijaliziranoj proizvodnji te manjem broju zaposlenih, kojih trenutačno u toj djelatnosti ima 46,6 tisuća, odnosno 17,3 posto od ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Potrebno je i smanjiti troškove proizvodnje po jedinici proizvoda, razvijati proizvođačke marke te bolja marketinška prezentacija. (Hina) tp sbo

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙