PARIZ, 22.travnja (Hina)- Stranka francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, Okupljanje za Republiku (RPR), imenovala je na čelo službene liste za lipanjske europske izbore Nicolasa Sarkozya, koji je poslije nedavne ostavke Phillipea
Seguina izabran za privremenog predsjednika stranke.
PARIZ, 22.travnja (Hina)- Stranka francuskog predsjednika
Jacquesa Chiraca, Okupljanje za Republiku (RPR), imenovala je na
čelo službene liste za lipanjske europske izbore Nicolasa
Sarkozya, koji je poslije nedavne ostavke Phillipea Seguina
izabran za privremenog predsjednika stranke. #L#
Stranke francuske desnice i desnog centra (RPR i UDF), čiji je savez
1995. godine omogućio izbor Chiraca za predsjednika republike,
nastavit će tako svoje kampanje u izborima za novi sastav Europskog
parlamenta sa zasebnim listama i u istom rasporedu kao i prije
Seguinove ostavke.
Druga glavna skupina francuske desnice Unija za demokraciju (UDF)
kojoj je Chiracova RPR, poslije krize u stranačkom vrhu ponudila
zajednički nastup na izborima za novi sastav Europskog parlamenta,
uvjetovala je takvu suradnju prihvaćenjem zajedničkog
"federalističkog" programa europske integracije.
Za RPR bi takav program značio odricanje od svih degolističkih
tradicija stranke, pa je novo vodstvo stranke u srijedu navečer
definitivno odustalo od pokušaja obnove liste svih desnih
stranaka.
Na službenoj listi RPR-a koju predvodi Nicolas Sarkozy na drugom
mjestu i dalje će ostati iz skupine UDF-a samo predsjednik
liberalnih demokrata (DL) Alain Madelin. Prije Seguinove ostavke
ovoj su listi (RPR-DL) ankete prognozirale podršku 19 posto
birača.
Samostalnoj listi UDF-a, koju predvodi prvak desnog centra
Francois Bayrou, ankete pripisuju 9,5 biračke podrške. To je pola
postotka više nego nezavisnoj "disidentskoj" listi bivšeg ministra
unutrašnjih poslova Charlesa Pasquae. Ostajući u članstvu RPR-a
Pasqua se poziva na "izvorne" degolističke tradicije Chiracove
stranke, a protivi se svakom jačanju europske integracije na uštrb
francuskog nacionalnog suvereniteta.
U novijim prestrojavanjima na francuskoj desnoj političkoj sceni
istodobno Le Penova stranka krajnje desnice Nacionalna fronta (FN)
doživljava znatno osipanje podrške u biračkom tijelu.
Le Penov FN je na europskim izborima 1994. godine dobio 10,5 posto
glasova (11 mjesta u Europarlamentu), a nakon rascjepa na dvije
stranke, ankete Le Penovoj listi predviđaju samo 5,5 posto glasova.
Bruno Megret (FN-MN), koji se zajedno s većim brojem članova
vodstva izdvojio iz Le Penove Nacionalne fronte, pao je u
ispitivanjima predizbornog raspoloženja na 3,5 posto glasova,
odnosno ispod izbornog praga od 5 posto.
(Hina) mb dh