VOA 19. IV. SDP-OV NE DUGU

GLAS AMERIKE - VOA 19. IV. 1999. Zašto je Glavni odbor SDP-a zatražio od Hrvatskoga državnog sabora da zabrani državi daljnje zaduživanje u inozemstvu? Razgovor s predsjednikom Odbora Matom Crkvencom u prilogu Željka Matića. "Glavni odbor SDP-a ovoga je tjedna, u namjeri da smanji unutarnje nelikvidnosti zatražio od hrvatskoga Sabora da zabrani daljnje zaduživanje države u inozemstvu. Koliki je uopće dug Hrvatske u inozemstvu - pitali smo predsjednika Odbora SDP-a dr. Matu Crkvenca. = Hrvatska je povećala svoj dug na razinu preko 8 milijardi dolara. To je udvostručenje u zadnjih četiri-pet godina, i to, zapravo, u ovom trenutku znači da smo mi u Hrvatskoj danas po glavi stanovnika gotovo dvostruko više dužni nego što smo bili u bivšoj državi. Ne želim opravdavati bivšu državu nego samo želim reći da mi ne možemo bez stranog kapitala, novca i zaduživanja, ali ne na ovaj način. Ovdje sada postoje dvije prijetnje - prebrzo se zadužujemo, i to trošimo na neproduktivan način i nećemo biti kadri, kad to dospije otplaćivati taj novac ukoliko brzo ne promijenimo nešto. - Sami ste rekli, gospodine Crkvenac, da Hrvatska ne može bez inozemnog kapitala. Kako i pod kojim uvjetima ga može uzimati? = Dok je država glavni akter zaduživanja, onda sustav zaduživanja ne funkcionira dobro. Naprosto je dok je država glavni akter zaduživanja i dok ona distribuira novac koji dolazi iz inozemstva, onda to ona nikad ne može učiniti tako kako bi to učinilo tržište. Ona stvara dug prema inozemstvu i javni dug u zemlji, koji je najnedemokratskiji porez jer će ga naša djeca sutra otplaćivati u litri mlijeka koju će kupovati. Kako bi trebalo zaduživanje teći? Zaduživanje u inozemstvu bi prvenstveno moralo biti izravno. To znači - strane direktne investicije, odnosno partnerski odnosi između subjekata u Hrvatskoj - gospodarskih, privrednih, poduzeća, tvrtki, konzorcija i drugih - i inozemnih tvrtki. Takvih čak interesa i ima, ali dopustite, oni ne mogu biti realizirani u postojećim uvjetima jer je zapravo država zauzela kompletni prostor stranih zaduživanja. Povrh toga, zaduživanje se može, osim toga partnerskog, izravnog ulaganja u hrvatska poduzeća ili direktno s hrvatskim poduzećima putem osnivanja novih poduzeća, ostvarivati i ulaganjem u slobodne zone - primjerice u turizam, koji pruža znatne izglede za inozemna ulaganja, zatim ... U sve ono što je restrukturiranje naših poduzeća, preko čega inozemni partneri mogu doći ovdje do profitabilnih projekata itd., a sve to može dobro kontrolirati Hrvatska narodna banka kao i svugdje u svijetu, s time da se zaduživanje uvijek prvenstveno ostvaruje u što većoj mjeri na relaciji neposredno zainteresiranih partnera. Onda poduzeća koja su preuzela dug, banke koje su za to garantirale itd. odgovaraju za taj dug, i to je jedini pravi način i jedino to zaduženje daje prave rezultate." (VOA)