VOA17.IV.BUDUĆNOST NATO-A

GLAS AMERIKE - VOA 17. IV. 1999. Kakva će biti budućnost NATO saveza? Prilog Carol Pineau. "23. travnja u Washingtonu Sjevernoatlantski će savez svečano obilježiti 50 godina svoga postojanja. Tom prilikom svjetski će se čelnici okupiti ne samo kako bi proslavili taj važan datum, već i kako bi razgovarali o nekim teškim pitanjima vezanim uz budućnost saveza u poslijehladnoratovskom razdoblju. Pitanja koja se postavljaju pred čelnike zemalja članica NATO saveza brojna su i različita. Treba li u članstvo Saveza primiti više bivših komunističkih zemalja istočne Europe? Što je strateška misija Saveza - obrana članica Sjevernoatlantskog saveza ili održavanje mira u cijelom području? Je li akcijama NATO-a potreban mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda? Hans Binnendijk je direktor instituta za nacionalna strateška pitanja pri nacionalnom sveučilištu za obranu, u Washingtonu. Po njegovim riječima, europske vojne snage glavna su tema rasprava pred skoro održavanje washingtonskog susreta na vrhu. Sjedinjene Države, kaže g. Binnendijk, žele da Europa pokaže više spremnosti za sudjelovanje u operacijama i za usvajanje suvremenije vojne opreme, a naročito visokotehnološkoga, kompjutoriziranog oružja. No Europljani su neskloni sudjelovanju u operacijama izvan teritorija NATO saveza. = Sjedinjene Države žele da njihove saveznice preuzmu veći teret, veću odgovornost, ne samo u Europi već i izvan nje, na mjestima poput Perzijskog zaljeva. Europljani se protive onome što sami nazivaju globalnim NATO savezom, kaže gospodin Binnendijk, koji također predviđa da će saveznici tijekom summita raspravljati i o pitanju mandata Ujedinjenih naroda: Ne mislim da se NATO može staviti u položaj u kojemu će mu biti potreban mandat UN-a kako bi sam mogao djelovati. To bi značilo da primjerice Kina ili Rusija, ili obje te zemlje mogu uložiti veto na bilo kakvu akciju koju bi NATO mogao provoditi na mjestima poput Kosova. David Yost, profesor i autor upravo objavljene knjige 'Novi NATO - nova uloga saveza u pitanjima međunarodne sigurnosti', smatra da je pitanje mandata Ujedinjenih naroda izvanredno važno. Zračni napadi NATO-a na Kosovu, napominje on, poduzeti su bez 'blagoslova' Ujedinjenih naroda. Misija je izazvala otpor Rusije, a protive joj se i druge zemlje. = Ukoliko NATO ne postigne uspjeh, dodaje g. Yost, unutar saveza bi moglo doći do uzajamnog optuživanja. Članice NATO saveza mogle bi reći da je savez za postizanje veće legitimnosti i snažnijeg političkog zaleđa trebao tražiti mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Postoji, upozorava on, i dugoročna opasnost. Primjenjujući silu protiv jedne suverene države bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, NATO savez daje primjer koji bi mogle slijediti zemlje poput Rusije, Kine, Indije, Nigerije i drugih većih zemalja. One bi takvu akciju mogle opravdati riječima: vidimo golemu humanitarnu potrebu za našim djelovanjem... I NATO je svoju misiju na Kosovu tako objasnio, ističe gospodin Yost. Jedan drugi stručnjak, Andrew Pierre, profesor na sveučilištu John Hopkins, vjeruje da će najvažnije pitanje summita biti - ostaje li NATO uglavnom organizacija za obranu članica saveza ili se njegova uloga širi, kao što to sugerira njegova misija na Kosovu. Gospodin Pierre kaže: = Čak i ako NATO uspije na Kosovu, savez bi mogao biti nesklon širenju svoje glavne misije kako bi se izbjegao dojam da je savez previše voljan i spreman na poduzimanje vojnih akcija. Propadne li kosovska misija, upozorava pak g. Binnendijk, tada bi moglo doći do, kako ga on naziva, 'somalijskog efekta'. Pritom, naravno, misli na nespremnost i nevoljkost međunarodne zajednice početkom 90-ih godina da intervenira u sukobima do kojih je došlo nakon propale misije u Somaliji. Razvoj događaja na Kosovu, naglašava g. Bennendijk, vjerojatno će duboko utjecati na washingtonski summit članica NATO saveza, kao i na neke od odluka o budućnosti Sjeveroatlantskog saveza. (VOA)