DE-NAFTA RDW 18. IV.PREGLED TISKA NJEMAČKI RADIO - RDW18. IV. 1999.Pregled tiskaZa njemački parlament danas počinje novo razdoblje. Ponovno je mjesto zasjedanja zgrada Reichstaga u Berlinu. Tema je to brojnih komentara u današnjim
njemačkim novinama. Berlinski dnevnik 'Die Welt' piše: Možda je dobro da je novi Reichstag, kojega je preuredio Norman Foster, danas dobio hladnu, nedramatičnu i k tomu još čak zaigranu lakoću. Da tamošnja politička svakodnevica više ne stoji samo u znaku tamne povijesti. Da se tom političkom svakodnevicom ne upravlja samo u zgradama koje zrače šarmom savezne osiguravajuće ustanove. Nego da mu je vraćen dio zanimljivosti i reprezentativnosti. Kad noću iznad Berlina zasja staklena kupola, ona obilježava najvažniju političku zgradu u našoj zemlji. I ona je obilježava lijepo. Što bismo više htjeli, pita 'Die Welt' iz Berlina. Hamburški 'Bild' konstatira: Danas je povijesni dan za demokraciju u Njemačkoj. Useljenjem Bundestaga u berlinski Reichstag, nakon 50 sretnih godina s Bonnom kao glavnim gradom, počinje novo razdoblje u političkom životu ponovno ujedinjene zemlje. Činjenica da je Berlin sjedište parlamenta i vlade simbolizira želju svih Nijemaca
NJEMAČKI RADIO - RDW
18. IV. 1999.
Pregled tiska
Za njemački parlament danas počinje novo razdoblje. Ponovno je
mjesto zasjedanja zgrada Reichstaga u Berlinu. Tema je to brojnih
komentara u današnjim njemačkim novinama.
Berlinski dnevnik 'Die Welt' piše: Možda je dobro da je novi
Reichstag, kojega je preuredio Norman Foster, danas dobio hladnu,
nedramatičnu i k tomu još čak zaigranu lakoću. Da tamošnja
politička svakodnevica više ne stoji samo u znaku tamne povijesti.
Da se tom političkom svakodnevicom ne upravlja samo u zgradama koje
zrače šarmom savezne osiguravajuće ustanove. Nego da mu je vraćen
dio zanimljivosti i reprezentativnosti. Kad noću iznad Berlina
zasja staklena kupola, ona obilježava najvažniju političku zgradu
u našoj zemlji. I ona je obilježava lijepo. Što bismo više htjeli,
pita 'Die Welt' iz Berlina.
Hamburški 'Bild' konstatira: Danas je povijesni dan za demokraciju
u Njemačkoj. Useljenjem Bundestaga u berlinski Reichstag, nakon 50
sretnih godina s Bonnom kao glavnim gradom, počinje novo razdoblje
u političkom životu ponovno ujedinjene zemlje. Činjenica da je
Berlin sjedište parlamenta i vlade simbolizira želju svih Nijemaca
na istoku i zapadu da zacijele ožiljci višedesetljetne podjele naše
nacije. Ne radi blagostanja neke Bonnske Republike ili neke
Berlinske Republike nego radi blagostanja naše republike, Savezne
Republike Njemačke, naglašava 'Bild' iz Hamburga.
'Frankfurter Rundschau' smatra da bi s novim izgledom Reichstaga
trebalo povezati i novu svijest njemačkog naroda: Upravo u zgradi
Reichstaga bi se isplatilo položiti temelj za novu samosvijest,
nastalu iz svijesti neuspjeha Weimarske Republike, jedinstvenog
zločina u Auschwitzu, real-socijalističkog eksperimenta koji se
izobličio u malograđansku diktaturu, ali i iz svijesti ustavne
države Savezne Republike. Možda će neki govornik u zgradi
Reichstaga uskoro dati znak za start osnovnog konsenzusa potomaka,
koji nisu fiksirani na iskustva Hitlerova vremena niti im je
potrebno da ta iskustva potiskuju i čija osobna želja za slobodom
počiva i u njemačko-njemačkim poslijeratnim iskustvima. Nijedna
zgrada ne bi bila prikladnija za taj pokušaj, smatra 'Frankfurter
Rundschau'.
'Berliner Kurier' razmatra razvitak rata NATO-a protiv
Jugoslavije: Zrakoplovi NATO-a neprestano bombardiraju srpske
rafinerije. Neprestano gore spremišta goriva. A srpski ratni stroj
i dalje se kreće. Kancelar (Schroeder) sad iznenada izjavljuje kako
nije prihvatljivo da se Jugoslavija preko država NATO-a
opskrbljuje važnim potrepštinama kao što su naftni proizvodi.
Točno, gospodine Schroederu. Ali, ono što pritom iznenađuje jest da
ni u četvrtom tjednu rata ništa nije poduzeto protiv toga. Umjesto
da se žali što naftovod iz Mađarske i dalje opskrbljuje Beograd,
kancelar je trebao nešto poduzeti. Čudna Schroederova izjava
izaziva sumnju. Što još Srbija dobiva iz članica NATO-a? Možda i
oružje? Slična iskustva sa zemljama kao što su Irak ili Libija već
smo imali, podsjeća 'Berliner Kurier'.
Bonnski 'General-Anzeiger' osvrće se na sve češće spominjanu
mogućnost uporabe kopnenih postrojba: Dosad je NATO na ovo pitanje
davao jasan odgovor: nema uporabe kopnenih postrojba. Ali, čini se
da se mijenja mišljenje, a to bi moglo voditi u europsku katastrofu.
Bilo je pogrešno izostaviti prijetnju kopnenim postrojbama. Kad
sad čujemo o bruxelskim razmišljanjima da se u strateški plan NATO
uključi i albansku Oslobodilačku vojsku Kosova, koja isto nije baš
prijatelj ljudskih prava, onda čovjeku zastaje dah. OVK kao
saveznik zapadnog saveza, to je noćna mora, smatra bonnski
"General-Anzeiger".
Drukčije mišljenje zastupa 'Nuernberger Zeitung' koji raščlanjuje
moguće posljedice NATO-va naoružavanja Oslobodilačke vojske
Kosova: Ono što dugo nitko nije smio ni izgovoriti, počinje u
planovima (NATO) stožera dobivati konkretan oblik: borci za
slobodu OVK kao nadomjestak NATO-vih kopnenih postrojba. Da će
Kosovari nakon toga zahtijevati naplatu, to je po sebi razumljivo.
Oni se neće zadovoljiti autonomijom za njihovu domovinu. I tu
posljedicu, gubitak kosovske pokrajine, Srbi mogu zahvaliti svom
vođi, zaključuje dnevnik "Nuernberger Nachrichten".
(RDW)