FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 18. IV.PREGLED TISKA

DE-NAFTA RDW 18. IV.PREGLED TISKA NJEMAČKI RADIO - RDW18. IV. 1999.Pregled tiskaZa njemački parlament danas počinje novo razdoblje. Ponovno je mjesto zasjedanja zgrada Reichstaga u Berlinu. Tema je to brojnih komentara u današnjim njemačkim novinama. Berlinski dnevnik 'Die Welt' piše: Možda je dobro da je novi Reichstag, kojega je preuredio Norman Foster, danas dobio hladnu, nedramatičnu i k tomu još čak zaigranu lakoću. Da tamošnja politička svakodnevica više ne stoji samo u znaku tamne povijesti. Da se tom političkom svakodnevicom ne upravlja samo u zgradama koje zrače šarmom savezne osiguravajuće ustanove. Nego da mu je vraćen dio zanimljivosti i reprezentativnosti. Kad noću iznad Berlina zasja staklena kupola, ona obilježava najvažniju političku zgradu u našoj zemlji. I ona je obilježava lijepo. Što bismo više htjeli, pita 'Die Welt' iz Berlina. Hamburški 'Bild' konstatira: Danas je povijesni dan za demokraciju u Njemačkoj. Useljenjem Bundestaga u berlinski Reichstag, nakon 50 sretnih godina s Bonnom kao glavnim gradom, počinje novo razdoblje u političkom životu ponovno ujedinjene zemlje. Činjenica da je Berlin sjedište parlamenta i vlade simbolizira želju svih Nijemaca
NJEMAČKI RADIO - RDW 18. IV. 1999. Pregled tiska Za njemački parlament danas počinje novo razdoblje. Ponovno je mjesto zasjedanja zgrada Reichstaga u Berlinu. Tema je to brojnih komentara u današnjim njemačkim novinama. Berlinski dnevnik 'Die Welt' piše: Možda je dobro da je novi Reichstag, kojega je preuredio Norman Foster, danas dobio hladnu, nedramatičnu i k tomu još čak zaigranu lakoću. Da tamošnja politička svakodnevica više ne stoji samo u znaku tamne povijesti. Da se tom političkom svakodnevicom ne upravlja samo u zgradama koje zrače šarmom savezne osiguravajuće ustanove. Nego da mu je vraćen dio zanimljivosti i reprezentativnosti. Kad noću iznad Berlina zasja staklena kupola, ona obilježava najvažniju političku zgradu u našoj zemlji. I ona je obilježava lijepo. Što bismo više htjeli, pita 'Die Welt' iz Berlina. Hamburški 'Bild' konstatira: Danas je povijesni dan za demokraciju u Njemačkoj. Useljenjem Bundestaga u berlinski Reichstag, nakon 50 sretnih godina s Bonnom kao glavnim gradom, počinje novo razdoblje u političkom životu ponovno ujedinjene zemlje. Činjenica da je Berlin sjedište parlamenta i vlade simbolizira želju svih Nijemaca na istoku i zapadu da zacijele ožiljci višedesetljetne podjele naše nacije. Ne radi blagostanja neke Bonnske Republike ili neke Berlinske Republike nego radi blagostanja naše republike, Savezne Republike Njemačke, naglašava 'Bild' iz Hamburga. 'Frankfurter Rundschau' smatra da bi s novim izgledom Reichstaga trebalo povezati i novu svijest njemačkog naroda: Upravo u zgradi Reichstaga bi se isplatilo položiti temelj za novu samosvijest, nastalu iz svijesti neuspjeha Weimarske Republike, jedinstvenog zločina u Auschwitzu, real-socijalističkog eksperimenta koji se izobličio u malograđansku diktaturu, ali i iz svijesti ustavne države Savezne Republike. Možda će neki govornik u zgradi Reichstaga uskoro dati znak za start osnovnog konsenzusa potomaka, koji nisu fiksirani na iskustva Hitlerova vremena niti im je potrebno da ta iskustva potiskuju i čija osobna želja za slobodom počiva i u njemačko-njemačkim poslijeratnim iskustvima. Nijedna zgrada ne bi bila prikladnija za taj pokušaj, smatra 'Frankfurter Rundschau'. 'Berliner Kurier' razmatra razvitak rata NATO-a protiv Jugoslavije: Zrakoplovi NATO-a neprestano bombardiraju srpske rafinerije. Neprestano gore spremišta goriva. A srpski ratni stroj i dalje se kreće. Kancelar (Schroeder) sad iznenada izjavljuje kako nije prihvatljivo da se Jugoslavija preko država NATO-a opskrbljuje važnim potrepštinama kao što su naftni proizvodi. Točno, gospodine Schroederu. Ali, ono što pritom iznenađuje jest da ni u četvrtom tjednu rata ništa nije poduzeto protiv toga. Umjesto da se žali što naftovod iz Mađarske i dalje opskrbljuje Beograd, kancelar je trebao nešto poduzeti. Čudna Schroederova izjava izaziva sumnju. Što još Srbija dobiva iz članica NATO-a? Možda i oružje? Slična iskustva sa zemljama kao što su Irak ili Libija već smo imali, podsjeća 'Berliner Kurier'. Bonnski 'General-Anzeiger' osvrće se na sve češće spominjanu mogućnost uporabe kopnenih postrojba: Dosad je NATO na ovo pitanje davao jasan odgovor: nema uporabe kopnenih postrojba. Ali, čini se da se mijenja mišljenje, a to bi moglo voditi u europsku katastrofu. Bilo je pogrešno izostaviti prijetnju kopnenim postrojbama. Kad sad čujemo o bruxelskim razmišljanjima da se u strateški plan NATO uključi i albansku Oslobodilačku vojsku Kosova, koja isto nije baš prijatelj ljudskih prava, onda čovjeku zastaje dah. OVK kao saveznik zapadnog saveza, to je noćna mora, smatra bonnski "General-Anzeiger". Drukčije mišljenje zastupa 'Nuernberger Zeitung' koji raščlanjuje moguće posljedice NATO-va naoružavanja Oslobodilačke vojske Kosova: Ono što dugo nitko nije smio ni izgovoriti, počinje u planovima (NATO) stožera dobivati konkretan oblik: borci za slobodu OVK kao nadomjestak NATO-vih kopnenih postrojba. Da će Kosovari nakon toga zahtijevati naplatu, to je po sebi razumljivo. Oni se neće zadovoljiti autonomijom za njihovu domovinu. I tu posljedicu, gubitak kosovske pokrajine, Srbi mogu zahvaliti svom vođi, zaključuje dnevnik "Nuernberger Nachrichten". (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙