ANKARA, 16. travnja (Hina/Reuters) - Turska u kojoj će se u nedjelju održati parlamentarni izbori, zemlja je koja broji 63 milijuna stanovnika i pokriva teritorij od 780.576 četvornih kilometara, a graniči s Grčkom i Bugarskom na
sjeverozapadu, Iranom, Gruzijom i Armenijom na istoku i Irakom i Sirijom na jugoistoku.
ANKARA, 16. travnja (Hina/Reuters) - Turska u kojoj će se u nedjelju
održati parlamentarni izbori, zemlja je koja broji 63 milijuna
stanovnika i pokriva teritorij od 780.576 četvornih kilometara, a
graniči s Grčkom i Bugarskom na sjeverozapadu, Iranom, Gruzijom i
Armenijom na istoku i Irakom i Sirijom na jugoistoku.#L#
Turska prijestolnica je Ankara, a u zemlji se uglavnom govori
turskim jezikom. Međutim, oko šest milijuna ljudi govori kurdskim
jezikom, a ima i nekoliko stotina tisuća arapskih govornika.
Turci su u 99 posto slučajeva muslimani, uglavnom suniti, a pored
njih postoje i mala židovska, armenska i grčka pravoslavna
zajednica.
U turskom parlamentu ima 550 mjesta, opći izbori održavaju se
svakih pet godina, a predsjednika bira parlament na mandat od sedam
godina.
Turski predsjednik je Sulejman Demirel, a premijer Bulent Ecevit
došao je na vlast u siječnju 1999. godine kako bi pripremio zemlju
za izbore 18. travnja koji će se održati više od godinu prije roka.
Posljednji opći izbori održani su 1995. godine.
Islamska stranka pobijedila je na tim izborima, a vladina koalicija
pod vodstvom islamista organizirana je nakon neuspjeha dogovora
između konzervativnih protivnika Tansu Ciller i Mesuta Yilmaza.
Međutim, pritisak moćne sekularne vojske, glavne političke snage,
gurnuo je s vlasti 1997. godine koaliciju između Ciller i
islamista. Od tada slabi sekularna koalicija pod Yilmazom i zatim
lijevim Ecevitom.
Na gospodarskom planu, Turska se suočava s padom rasta bruto
nacionalnog proizvoda koji je prošle godine iznosio 3.9 posto, a
ranijih godina oko osam.
Inflacija je visoka, a vladin protuinflacijski program pomogao je
da se godišnja stopa inflacije dovede na 48.2 posto u ožujku, s 86.0
godinu dana ranije.
Što se tiče turske moderne povijesti, država je proglašena 1923.
godine iz pepela Otomanskog carstva. Ključna figura u stvaranju
nacije bio je bivši vojni časnik Mustafa Kemal Ataturk.
Do svoje smrti 1938. godine Kemal, prvi predsjednik Turske
Republike, želio je transformirati zemlju u sekularnu,
jednopartijsku državu koja bi se trebala razvijati u zapadnom
stilu.
Turska je u Drugogm svjetskom ratu bila neutralna dok se 1945. nije
pridružila saveznicima. Sedam godina kasnija primljena je u
članstvo NATO-a i pridruženi je član EU. Turski zahtjev za punim
članstvom u EU za sada nije riješen, iako je predan još 1987.
godine, zbog stanja ljudskh prava, grčkih prigovora i gospodarskih
problema.
Pitanje Cipra već duže vremena truje tursko-grčke odnose. Turska je
izvršila invaziju na otok 1974. godine kako bi zaštitila tursku
manjinu na Cipru nakon državnog udara kojeg je grčka poduprla i
zadržala je na sjevernoj trećini otoka oko 30.000 vojnika.
(Hina) maš dh