LONDON, 15. travnja (Hina) - Projekt zbrinjavanja otpada za Zagreb mogao bi postati najveća pojedinačna investicija Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u središnjoj i istočnoj Europi u jedan projekt na području ekološke
infrastrukture gradova do sada, rekao je u četvrtak Johan Bastin, direktor tima za gradsku i ekološku infrastrukturu banke.
LONDON, 15. travnja (Hina) - Projekt zbrinjavanja otpada za Zagreb
mogao bi postati najveća pojedinačna investicija Europske banke za
obnovu i razvitak (EBRD) u središnjoj i istočnoj Europi u jedan
projekt na području ekološke infrastrukture gradova do sada, rekao
je u četvrtak Johan Bastin, direktor tima za gradsku i ekološku
infrastrukturu banke. #L#
Na konferenciji za novinare u Londonu, Bastin je uoči godišnje
skupštine banke početkom sljedećeg tjedna, predstavio poslovanje
EBRD-a na području financiranja ekoloških infrastrukturnih
projekata gradova u središnjoj i istočnoj Europi. Bastin je
istaknuo da banka 60% projekata u ekološkom sektoru ostvaruje u
gospodarstvima koje naziva "naprednim", a to su po njemu zemlje
kandidatkinje tzv. prvog kruga za članstvo u Europskoj uniji i
Hrvatska.
Projekt zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, koji se još nalazi u
fazi ocjenjivanja, zahtijevao bi financiranje u svoti od 380 do 600
milijuna njemačkih maraka (između 1,48 i 2,33 milijarde kuna) kazao
je Bastin. On je naveo kako bi EBRD u tom projektu financirala
ulaganja u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, zbrinjavanja
tvrdog otpada i čišćenja otpadnih voda, a po jednoj verziji gradio
bi se i most preko rijeke Save.
Bastin je rekao kako bi prema tom modelu grad Zagreb dao koncesiju
za izgradnju i upravljanje projektima privatnoj tvrtki, koji za
sada još nije izabrana, a odluka grada o tome očekuje se u svibnju
ili lipnju ove godine. Takmaci za koncesijski ugovor su francuske
tvrtke Vivendi, Suez-Lyonnaise des Eaux i Degremont, američke
Enron i Bechtel, britanske Anglia Waters i Themse Waters te
njemačka RWE, naveo je Bastin.
Kako bi se u budućnosti izbjegli negativni politički učinci, EBRD
savjetuje zemlje u tranziciji kako izraditi regulativne i pravne
okvire za politički nadzor tarifne politike privatnih tvrtki, koje
na području infrastrukture uživaju lokalni monopol, kazao je
Bastin. Međutim, kako će to izgledati u Gradu Zagrebu, stvar je
odluke hrvatskih zakonodavnih tijela, rekao je Bastin.
Do sada je EBRD u Hrvatskoj financirala ekološke lokalne projekte u
svoti od 273 milijuna njemačkih maraka (1,06 milijardi kuna), a u
"naprednoj fazi" su pregovori s gradom Dubrovnikom gdje bi EBRD u
iznosu od 30 milijuna maraka (oko 116,4 milijuna kuna) trebao
financirati vodoopskrbni i kanalizacijski projekt u jezgri starog
grada, rekao je Bastin.
Bastin je rekao kako EBRD o infrastrukturnim projektima pregovara i
s ostalim hrvatskim gradovima, spominjući, uz Zagreb i Dubrovnik,
Osijek, Rijeku i Opatiju.
(Hina) miz rb