GS: POTREBNO UNAPRIJEDITI VOĆARSTVO I POVRTLARSTVO

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Kako bi se u Hrvatskoj unaprijedile najprofitabilnije grane poljoprivrede - voćarstvo i povrtlarstvo, potrebno je, među ostalim, zaštititi domaću proizvodnju, regulirati tržište, prodati, unajmiti ili koncesionirati državno zemljište, definirati obiteljska gospodarstva i zaposliti brojne agronomske stručnjake. Država bi također trebala dati i određene poticajne mjere za proizvodnju voća i povrća te investicijske kredite s prihvatljivom kamatnom stopom i odgodom plaćanja, zaključeno je na današnjem sastanku članova Strukovne grupacije proizvodnje i prerade voća, povrća i cvijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK). #L# Hrvatska je u stanju proizvesti dovoljnu količinu voća za zadovoljenje domaće potrošnje, a ima i izvrsne uvjete za uzgoj gotovo svih vrsta voća, osim banana. Trebalo bi podići otprilike 2400 hektara voćnjaka jabuka, 790 hektara krušaka, 950 hektara bresaka i marelica, 400 hektara višanja, 400 hektara šljiva i 400 hektara mandarina. No, osnovni problem na tržištu voća i povrća neorganizirana je distribucija primarnih proizvoda od proizvođača do preradbenih kapaciteta ili tržnica, što uvjetuje konstantan pad tržnosti konzumnog, te voća i povrća koji su namijenjeni preradi. Zemlje iz kojih se uvoze najveće količina voća su Italija, Ekvador, Grčka i Španjolska, dok se najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja svježeg povrća lani je u Hrvatskoj porasla 24 posto u odnosu na 1997. kada je iznosila 349.455 tone. Nizozemska je i nadalje na prvom mjestu zemalja iz kojih se uvozi povrće, a potom slijede Italija i Austrija, dok se u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Njemačku najviše izvozi. Jedan od velikih problema je i rasparcelirano poljoprivredno zemljište, a naveden je podatak da prosječna veličina posjeda u Hrvatskoj iznosi 2,9 hektara. Državna bi zemljišta trebalo dati u koncesiju, jer su se do sada davala samo u zakup, pretežito na tri godine, a kako je rečeno, to nije dovoljno dugo jer se u tom razdoblju zemlja može samo eksploatirati. Proizvodnju voća i povrća trebalo bi dodatno zaštititi. Članovi Strukovne grupacije naglasili su i mogućnost dodatnog zapošljavanja otprilike 100 tisuća osoba na poljoprivrednoj površini od 15 tisuća hektara, uz investiciju od 350 do 400 milijuna njemačkih maraka. Istaknuli su i potrebu zaštite domaće proizvodnje smrznutih proizvoda, a predloženo je da bi zaštita smrznutog špinata od uvoza iznosila 1,20 kuna, cvjetače 1,50 kuna, a miješanog povrća jednu kunu za kilogram. Takva bi se zaštita trebala uvesti odmah i trajati šest mjeseci. (Hina) splj sbo