RUSIJA-SEGODNJA OD 14.4.99.RUSIJA I KOSOVO

RUSIJA SEGODNJA 14. IV. 1999. Treći put Igora Ivanova "Prvi put nakon početka NATO-vih bombardiranja Jugoslavije, jučer je u hotelu 'Redisson' u norveškoj prijestolnici održan susret ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova i američke državne tajnice Madeleine Albright. Susret je održan 'u četiri oka', a obje su ga strane morale više puta prekidati kako bi telefonski razgovarale s Moskvom i Washingtonom radi dobivanja uputa. Tijekom pregovora, Ivanovu i Albright priključio se norveški ministar vanjskih poslova, sadašnji predsjedatelj OESS-a Knut Vollebaek. U početku se mislilo da će za raspravu o jugoslavenskom problemu biti dovoljna dva sata, no traženje mirnog rješenja očito se otegnulo. Na koncu su strane ostale pri svojim stajalištima. Treba primijetiti da je Igor Ivanov od početka zauzeo izrazito oštro stajalište prema NATO-u, pokazujući svojim ponašanjem jako negativan odnos Moskve prema bombardiranju Jugoslavije. Tako je on odlučno opovrgao nagađanja o mogućem odlasku iz Osla u Bruxelles, u stožer NATO-a kako bi se susreo sa čelništvom Saveza i glavnim tajnikom Javierom Solanom. Izvori u Ivanovljevu izaslanstvu podsjetili su da su 'naši odnosi s NATO-m zamrznuti. NATO je prekršio temeljni dokument između Ruske Federacije i NATO-a i isključen je bilo kakav susret s glavnim tajnikom Saveza Javierom Solanom, sve dok NATO ne prekine s bombardiranjem Jugoslavije ili barem ne započne mirovne pregovore'. Privremena obustava diplomatskih veza s NATO-m nije se, uostalom, ograničila time: prema priopćenju istih izvora, Moskva najvjerojatnije neće sudjelovati na susretu NATO-a na vrhu, 24. i 25. travnja u Washingtonu, gdje će se službeno proslaviti pedeseta obljetnica Saveza. Za sada su se Rusiji spremne pridružiti samo dvije zemlje ZND-a, Bjelorusija i Tadžikistan. Ostalih pak devet zemalja Zajednice spremne su odati počast susretu preko svojih predsjednika... Velike nesuglasice unutar ZND-a u svezi s NATO-m i njegovim bombardiranjem Jugoslavije bitno su oslabile položaj Rusije, pa i na jučerašnjim pregovorima s Albright. Moskva za sada nije pronašla presudne razloge kako bi prisila Zapad da obrati pozornost na njezino mišljenje. Postići to u sadašnjim je uvjetima jako teško. Tu postoje dva puta: pritisak na NATO sa stajališta sile ili prihvaćanje uloge posrednika koji će podjednako odgovarati svim stranama umiješanima u sukob. Sa silom je sve jasno. A ratničke izjave, slanje ratnih brodova i oštri diplomatski potezi ne mogu imati nikakve posljedice, osim postupnog uvlačenja Rusije u rat na strani Miloševića, protiv gotovo čitavog svijeta. Svakako, glavni 'jastrebovi' u Rusiji nisu ljudi poput Ivanova, ali se ipak stvara dojam da se mnogi u izvršnoj vlasti u Rusiji, hotimice ili ne, dodvoravaju 'jastrebovima'. Drugi je način posredovanje. Ono je teže i zahtijeva drugo umijeće osim prijetećega mrštenja obrva. To jest, mrštenje je dopušteno, ali pri tome treba održavati diplomatske veze sa svima. I nastojati prikriti da pristaješ uz ovu ili onu stranu. Čini se da su u ruskom ministarstvu vanjskih poslova odlučili poći trećim putem, uzevši ponešto od prve i druge inačice. Takav put obećava uspjeh. Ali ne kao rješenje konkretnog sukoba, već kao dokaz i potvrda nekog svog posebnog stajališta koje je različito od drugih. Ivanov se u Oslu nije zauzimao za Miloševića kojega cijenu vrlo dobro znaju na Smolenskom trgu (ali iz nepoznatog razloga ne žele ju izreći javno), već za posebnu ulogu Rusije u europskom ustroju. Sudeći prema nekim podacima, u ovoj fazi za domaće diplomate puno toga ovisi o statusu međunarodne mirovne zadaće na Kosovu. U stvari od vojne zadaće kojoj se Moskva u načelu ne bi protivila, uz stanovite uvjete. Naime, glavni bi uvjet trebao biti sudjelovanje 'na ravnopravnoj osnovi'. Jednostavnije rečeno, ako NATO pristane da se mirovna operacija provodi pod okriljem OESS-a, Moskva će se očito složiti s time, pače i sudjelovati u toj operaciji. Dok je Ivanov u Oslu pokušavao na svoj način razriješiti jugoslavenski čvor, a 'hura' domoljubi u Rusiji već izgubili glas od pozivanja na trojni savez s Miloševićem, naši su možebitni 'saveznici' još jednom podmetnuli nogu Moskvi. Jučer su izvještajne agencije priopćile da je srpska vojska upala u Albaniju. Navodno je zauzela dva sela. Sljedeći Miloševićev korak može biti poništenje Daytonskog sporazuma i započinjanje rata u Bosni. Tako Beograd u ovom času ne vidi drugi izlaz osim širenja rata na čitav Balkan s jedinim ciljem - uvući u njega Rusiju", pišu Georgij Bovt i Aleksandar Čudodejev.