ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Prošlogodišnji realni porast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 2,7 posto, industrijske proizvodnje 3,7 posto, prometa u trgovini 2,2 posto, a turističkih noćenja 3,2 posto. Od početka godine gospodarske
aktivnosti su usporene, a to se nastavlja iz zadnjeg lanjskog tromjesečja, istaknuto je danas u Zagrebu na sjednici Savjet Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a na sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, razmatrao je gospodarske i financijske prilike u proteklom razdoblju, te polazišta i okvire novčane politike za drugo tromjesečje, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Prošlogodišnji realni porast bruto
domaćeg proizvoda iznosio je 2,7 posto, industrijske proizvodnje
3,7 posto, prometa u trgovini 2,2 posto, a turističkih noćenja 3,2
posto. Od početka godine gospodarske aktivnosti su usporene, a to
se nastavlja iz zadnjeg lanjskog tromjesečja, istaknuto je danas u
Zagrebu na sjednici Savjet Hrvatske narodne banke (HNB).
Savjet HNB-a na sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr.
Marka Škreba, razmatrao je gospodarske i financijske prilike u
proteklom razdoblju, te polazišta i okvire novčane politike za
drugo tromjesečje, priopćeno je iz HNB-a. #L#
Smanjivanje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini i
prijevoznih usluga praćeno je porastom zaliha i nezaposlenosti, a i
padom izvoza i uvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca.
Kretanje cijena na malo je u okviru očekivanja (u ožujku su porasle
za 0,4 posto, što znači da je godišnji rast 3,5 posto). Tečaj kune je
stabiliziran uz daleko manje intervencije središnje banke nego u
prethodnom razdoblju.
"Nepovoljna kretanja u realnom sektoru sve zamjetnije se prenose i
u financijske odnose", ističe se u priopćenju HNB-a.
Uobičajene sezonske utjecaje za kretanje likvidnosti početkom
godine pojačava pogoršana likvidnost gospodarstva, a zaduženost
države kod središnje banke i kod poslovnih banaka sužava prostor za
kreditiranje poduzeća i stanovništva.
Iznos novoodobrenih kredita banaka u veljači se smanjio, uz blagi
porast kamatnih stopa. U sadašnjim okolnostima fiskalna prilagodba
realnom gospodarskom okružju dobiva izuzetnu važnost. Bez toga, po
jednoglasnoj ocjeni članova Savjeta HNB, i manevarski prostor
monetarne politike u daljnjem čuvanju stabilnosti cijena i kune
postaje sve ograničeniji.
Na današnjoj sjednici Savjet HNB-a donio je i više konkretnih
odluka kojima se pojašnjavaju i pojačavaju načela financijskog
reda u unutrašnjem i međnarodnom financijskom poslovanju.
Polazeći od činjenice da se nakon uvođenja sustava velikih plaćanja
subota ne uračunava u radne dane, odlučeno je da se kratkoročni
krediti središnje banke na temelju zaloga vrijednosnih papira
(lombardni krediti) ubuduće mogu koristiti najviše 15 radnih dana u
mjesecu (umjesto dosadašnjih 18 radnih dana).
Dopunom Odluke o načinu i uvjetima korištenja obvezne rezerve
banaka i štedionica onemogućuje se korištenje tih sredstava za
povrat kredita dobivenih na prekonoćnom međubankovnom tržištu onim
bankama koje imaju dospjelih obveza prema Hrvatskoj narodnoj banci
po osnovi nevraćenog interventnog kredita.
Da bi se onemogućio nedopušteni izvoz kapitala putem korištenja
računa fiktivnih stranih tvrtki u našim bankama, donijeta je odluka
kojom se propisuje dokumentacija, kojom strana tvrtka - pri
otvaranju, odnosno korištenju ranije otvorenog, deviznog odnosno
kunskog računa u hrvatskoj banci ovlaštenoj za poslovanje s
inozemstvom - dokazuje da uistinu obavlja poslovnu djelatnost za
koju je registrirana (posljednje ovjereno polugodišnje ili
godišnje izvješće o financijskom poslovanju).
Ograničava se i pravo prenošenja ovlasti za raspolaganje
sredstvima na tim računima na zaposlenike u toj tvrtki ili njenoj
podružnici, odnosno predstavništvu u našoj zemlji.
Iz istovjetnih razloga, pobliže se regulira i plaćanje uvoza robe i
usluga unaprijed. Pravo ugovaranja takvog plaćanja se ne
ograničava, no nalog za plaćanje mora biti dokumentiran ugovorom
ili predračunom, koji potvrđuje da je takvo plaćanje ugovoreno.
Uvoz plaćene robe i usluga mora se realizirati u roku od najviše 90
dana (osim ako je riječ o uvozu robe po narudžbi, za čiju isporuku
treba duže vrijeme) ili se uplaćeni iznos u tom roku mora vratiti u
zemlju.
Odlukom Savjeta HNB-a ulaganja banaka u zemljišta, zgrade, opremu i
uređenje poslovnog prostora i ubuduće ne smiju premašiti iznos od
30 posto jamstvenog kapitala banke, a zajedno s ulaganjima u
vlasničke udjele trgovačkih društava ne smiju biti veća od 70 posto
jamstvenog kapitala banke.
O takvim ulaganjima banke i štedionice dužne su po isteku svakog
tromjesečja dostavljati izvješća središnjoj banci, koja im može
odobriti samo privremeno odstupanje od navedenih ograničenja,
stoji u priopćenju HNB-a.
(Hina) pp/sp sp