FR-HR-NL-sudovi-Sudovi-Kriminal-Političke stranke-Vlada FR-LIBERATION 13.4.HRVATI U HAAGU FRANCUSKALIBERATION13. IV. 1999.Međunarodni kazneni sud: dvojica Hrvata optuženi za 'zločine protiv čovječnosti'"Dok Srbi nastavljaju etničko
čišćenje na Kosovu, Međunarodni kazneni sud u Den Haagu i dalje posve nepristrano kroji međunarodnu pravdu. Sedmo suđenje koje je u ponedjeljak ujutro počelo na Međunarodnom sudu, ne sumnjiči Srbe, već dvojicu Hrvata. Ovaj je postupak velik izazov za sud jer je riječ o suđenju do sada 'najvažnijoj političkoj osobi', prema riječima službenog predstavnika Suda Jima Landalea. Riječ je o Dariju Kordiću, potpredsjedniku hrvatske zajednice iz Bosne (HDZ) u razdoblju od 1991. do 1994. koji se smatra odgovornim, zajedno s vojnim zapovjednikom Marijom Čerkezom, za pokolje nad Muslimanima u Lašvanskoj dolini, u srednjoj Bosni.Zločini o kojima govori optužnica podsjećaju, u manjoj mjeri, na najnovije događaje u Jugoslaviji. Kordić je u optužnici prikazan kao teški nacionalist koji je brzo ušao u čelništvo HDZ-a, stranke bosanskih Hrvata čiji je cilj bio stvoriti čisto hrvatski entitet koji će se pripojiti Hrvatskoj. U ponedjeljak ujutro, glavni
FRANCUSKA
LIBERATION
13. IV. 1999.
Međunarodni kazneni sud: dvojica Hrvata optuženi za 'zločine
protiv čovječnosti'
"Dok Srbi nastavljaju etničko čišćenje na Kosovu, Međunarodni
kazneni sud u Den Haagu i dalje posve nepristrano kroji međunarodnu
pravdu. Sedmo suđenje koje je u ponedjeljak ujutro počelo na
Međunarodnom sudu, ne sumnjiči Srbe, već dvojicu Hrvata. Ovaj je
postupak velik izazov za sud jer je riječ o suđenju do sada
'najvažnijoj političkoj osobi', prema riječima službenog
predstavnika Suda Jima Landalea. Riječ je o Dariju Kordiću,
potpredsjedniku hrvatske zajednice iz Bosne (HDZ) u razdoblju od
1991. do 1994. koji se smatra odgovornim, zajedno s vojnim
zapovjednikom Marijom Čerkezom, za pokolje nad Muslimanima u
Lašvanskoj dolini, u srednjoj Bosni.
Zločini o kojima govori optužnica podsjećaju, u manjoj mjeri, na
najnovije događaje u Jugoslaviji. Kordić je u optužnici prikazan
kao teški nacionalist koji je brzo ušao u čelništvo HDZ-a, stranke
bosanskih Hrvata čiji je cilj bio stvoriti čisto hrvatski entitet
koji će se pripojiti Hrvatskoj. U ponedjeljak ujutro, glavni
tužitelj Geoffrey Nice potvrdio je da je Kordić pripadao radikalima
u HDZ-u i da je pokušao ukloniti umjerenije pojedince.
G. 1993. nacionalistička je groznica dostigla vrhunac i bosanski su
Hrvati sa svojom vojskom napali dvadesetak muslimanskih sela,
pokrenuvši 'progone, nasilje i etničko čišćenje koji su se
provodili sustavno i u velikim razmjerima'. Napadi su uglavnom
počinjali rano u zoru, dok su ljudi još spavali. Stanovnici su bili
ubijani, protjerivani ili zatočeni u logorima u neljudskim
uvjetima. Kuće su paljene, a imovina pokradena.
U proljeće 1993., seoce Ahmići 'bilo je crveno od vatre i krvi',
rekao je glavni tužitelj. Tu je bilo pogubljeno stotinjak osoba,
među kojima su trećina bila djeca. Tijekom čitanja optužnice, Dario
Kordić, bivši novinar, mršav i s malenim naočalama intelektualca, u
odijelu i modroj košulji, sjedio je uspravno na stolici, stisnutih
usana. Mario Čerkez, koji je bio opušteniji, upisivao je bilješke.
Za planiranje i provedbu etničkog čišćenja, dvojica Hrvata
optuženi su za zločine protiv čovječnosti. Unatoč njihovoj
strahoti, 'ovi strašni zločini nisu najgori kojima će se Sud
baviti', priznao je jutros glavni tužitelj, podsjetivši da su za
zločin genocida do sada bili optuživani samo Srbi. Dvojica Hrvata
imaju iznimno pravo na vijeće od jedanaest odvjetnika koje plaća
režim iz Zagreba, a spremni su skočiti na svaku riječ glavnog
tužitelja.
Kordić i Čerkez dragovoljno su se predali u listopadu 1997. s
osmoricom sunarodnjaka, pošto je SAD izvršio pritisak na Hrvatsku.
To ipak ne znači da ta država u potpunosti surađuje sa Sudom.
'Suradnja s Hrvatskom je razmjerna. Jako smo zadovoljni što je ta
zemlja izručila desetoricu osumnjičenih, ali ona i dalje širi
neistine o sudu i još nije predala sve dokumente koje traže suci',
žali Jim Landale. Riječ je o dokumentima potrebnima za postupak
generalu Blaškiću koji je počeo prije više od godinu i pol dana.
Zagreb, jamačno, ima dobre razloge zašto ne želi predočiti
dokumente. Nakon generala Blaškića i njegova starješine Kordića,
mogli bi se naći dokazi za možebitnu optužbu hrvatskog predsjednika
Franje Tuđmana. 'Postojale su vrlo tijesne veze između
predsjednika Tuđmana i optuženika', rekao je jučer ujutro na
raspravi glavni tužitelj Geoffrey Nice. Dok je sve više onih koji
predlažu da se podigne optužnica protiv srpskog predsjednika
Slobodana Miloševića, ni u Zagrebu se suđenja na sudu ne bi trebala
pratiti u potpunom miru", piše Sophie Perrier.