US NYT12. IV. KORDIĆ

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 12. IV. 1999. Vođa bosanskih Hrvata pred suđenjem za ratne zločine "Utjecajni hrvatski političar iz Bosne i bivši saveznik hrvatskoga Predsjednika u ponedjeljak izlazi pred međunarodni sud za ratne zločine u Haagu. Postupak suđenja Dariju Kordiću stavit će hrvatsku ulogu u bosanskom sukobu u središte zanimanja", piše Marlise Simons. "Dario Kordić optužen je za niz ratnih zločina protiv Muslimana u Bosni. On je bio vođa bosanskog krila političke stranke hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Budući da je bio glavna politička figura u razdoblju kada su ne samo Srbija već i Hrvatska poticale nasilje u Bosni, tužitelji u Haagu držali su Kordića jednim od najvažnijih hrvatskih osumnjičenika u bosanskom ratu. Protiv Kordića je 1995. podignuta optužnica koja ga tereti da je izdavao naredbe za protjerivanje i ubijanje mnoštva muslimanskih obitelji iz Lašvanske doline u srednjoj Bosni 1993. Tužitelji tvrde da su progoni bili dio strategije sa svrhom da se dolina isprazni od njezinih muslimanskih stanovnika i da se stranci bliskoj Tuđmanu dade nadzor nad srednjim dijelom Bosne. Oni kažu da je krajnji politički i vojni cilj bio pripojiti dio Bosne Hrvatskoj. Dok započinje suđenje Kordiću, u tijeku je suđenje drugom bosanskom Hrvatu, generalu Tihomiru Blaškiću. Blaškić, kojeg se tereti za sudjelovanje u nekima od istih incidenata, kao i Kordić, predao se sudu 1996. Kordić se predao sudu u listopadu 1997. nakon što su američka i europske vlade vršile snažan pritisak na Tuđmana. Washington je čak zaustavio zajmove Svjetske banke i MMF-a namijenjene Hrvatskoj. Mjesecima nakon podizanja optužnice i do svoje predaje Kordić je uživao zaštitu na visokoj razini i živio u zagrebačkom stanu, navodno vlasništvu hrvatske vlade. Haaški odvjetnici upoznati sa suđenjem drže važnim da, čak i sada, Kordićeve odvjetnike plaća hrvatska vlada. U većini dosadašnjih slučajeva, sam sud plaća branitelja. Istražitelji i diplomati kažu da je Kordić znao mnogo o unutarnjim poslovima zagrebačke vlade za vrijeme rata u Bosni. Kao dio užeg političkog kruga, on je mogao ponuditi važne dokaze o hrvatskim vođama koji su stajali iza zagrebačke inačice 'etničkog čišćenja' u Bosni, strategije uklanjanja muslimanskih, srpskih i drugih nehrvatskih civila njihovim teroriziranjem. Diplomati kažu da je sam Tuđman pod istragom zbog svoje uloge u nizu incidenata etničkog čišćenja za vrijeme rata koji se dogodio nakon raspada Jugoslavije. Kordić možda također ima informacije o tajnim sastancima koje je Tuđman navodno održao sa Slobodanom Miloševićem, tadašnjim predsjednikom Srbije, a sadašnjim predsjednikom Jugoslavije. Na tim sastancima, za vrijeme bosanskog rata, dvojica su vođa navodno raspravljali o podjeli Bosne. Zajedno s Kordićem sudit će se i vojnom zapovjedniku Mariju Čerkezu. Čerkez, 40, bosanski Hrvat, bio je mjesni vojni zapovjednik HVO-a u gradu Vitezu i jedan od Blaškićevih podređenih. On se predao sudu u isto vrijeme kao i Kordić. Čerkez je također optužen za ratne zločine. Oba su muškarca izjavili da se ne osjećaju krivima. Optužnica Kordića tereti za vodstvo u planiranju i nadgledanju napada na bosanske Muslimane od 1991. do 1994. Ona kaže da je Čerkez, kao zapovjednik brigade iz Viteza, 'izravno i aktivno sudjelovao u sveobuhvatnom progonu muslimanskih civila u Bosni'. Optužnica navodi da je Kordić imao istaknuto mjesto u strategiji izgona nehrvata i priključenja dijela Bosne Hrvatskoj. Ona tvrdi da je Kordić potpisao naredbe i dokumente i 'imao moć, vlast i utjecaj u HVO'. Nakon osnivanja HVO-a 1992., Kordić je postao njegov potpredsjednik, glavni izvršni i obrambeni autoritet u području koje se nazivalo Hrvatska republika Herceg-Bosna, iako ga međunarodna zajednica nije priznala. Optužnica kaže da je, kao 'dio najvišeg kruga političkih i vojnih vođa', Kordić donosio političke i strateške odluke, pregovarao ili otkazivao dogovore o prestanku vatre, izdavao vojne zapovijedi, odijevao se u vojnu odoru i odlučivao smiju li konvoji zaduženi za pomoć ili UN-ova vozila proći kroz nadzorno mjesto. Čerkez, bivši automehaničar i tvornički radnik, postao je 1992. zapovjednikom hrvatske brigade iz Viteza. Njega drže odgovornim za niz zločina koje su počinili njegovi podređeni. Prema optužnici, oba se muškarca smatraju izravno odgovornima za kampanju straha u kojoj su muslimanski civili u gradovima ili područjima 'bez vojnog značaja' bili proganjani iz svojih domova, često noću, dok su se njihove kuće i džamije razarale. Mnogi su bili zatočeni u prljavim zatočeničkim logorima gdje su trpjeli premlaćivanja, seksualne napade i ranjavanja. Protiv bivšeg zatvorskog zapovjednika Zlatka Aleksovskog podignuta je odvojena optužnica zbog zločina počinjenih u Lašvanskoj dolini. Kordićeva i Čerkezova optužnica spominje više od desetak gradova i sela Lašvanske doline gdje su muslimanski dijelovi terorizirani. No najzloglasniji se napad dogodio u Ahmićima 1993. Članovi britanskog kontigenta UN-ovih mirotvoraca rekli su sudu da je više od 100 Muslimana, uključujući žena, djece i staraca, ubijeno u Ahmićima; neki su spaljeni u svojim domovima. Prema optužnici, hrvatska kampanja protiv muslimanskog stanovništva srednje Bosne odvijala se na tako širokoj osnovi da je do 1994. muslimansko stanovništvo u Bosni 'bilo znatno smanjeno i raseljeno'. Suđenje koje počinje u ponedjeljak bit će osmo suđenje pri UN-ovu sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Sud drži u pritvoru 26 ljudi."