ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Trajni mir i stabilnost europskog jugoistoka mogu se ostvariti jedino ulaskom zemalja s tog područja u najvažnije euroatlantske institucije i njihovom međusobnom suradnjom, rekao je u utorak u Zagrebu
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH Mate Granić.
ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Trajni mir i stabilnost europskog
jugoistoka mogu se ostvariti jedino ulaskom zemalja s tog područja
u najvažnije euroatlantske institucije i njihovom međusobnom
suradnjom, rekao je u utorak u Zagrebu potpredsjednik Vlade i
ministar vanjskih poslova RH Mate Granić.#L#
"Očito je da se regionalna stabilnost ovog dijela Europe može
čuvati samo njegovom integracijom u sve bitne političke,
gospodarske i sigurnosne institucije", kao i razvojem međusobnih
odnosa svih zemalja s tog područja, rekao je Granić novinarima.
Hrvatski ministar to je rekao na novinarskom briefingu tijekom
kojega je izvijestio o razgovorima američke državne tajnice
Madeleine Albright s ministrima vanjskih poslova i veleposlanicima
zemalja tzv. "prve linije", odnosno država koje okružuju SRJ,
tijekom radne večere održane u ponedjeljak u Bruxellesu.
O trajnoj stabilnosti govorilo se u sklopu razgovora o najnovijem
njemačkom prijedlogu "Stabilizacijskog pakta za jugoistočnu
Europu", i velikoj ulozi EU, NATO-a OESS-a u njemu, ali, kako je
napomenuo Granić, bez ikakvih drugih pojedinosti jer "one još nisu
ni definirane".
Govoreći o zaključcima sastanka Ministarskog vijeća NATO-a,
održanog također u ponedjeljak, Madeleine Albright je ministrima
zemalja "prve linije" ponovila odlučnost NATO-a da s još većom
žestinom, uključujući nove zrakoplove i helikoptere Apache,
nastavi zračne napade na SRJ sve dok Slobodan Milošević ne popusti i
prihvati postavljene uvjete, rekao je Granić.
Također se govorilo o katastrofi izbjeglica s Kosova i teškoćama
koje trpe zemlje najpogođenije izbjegličkim valom (Makedonija,
Albanija, Crna Gora) te gospodarskim štetama koje trpe sve zemlje u
regiji.
Ministar Granić novinarima je rekao da je u Bruxellesu ponovio kako
RH od samog početka daje punu potporu akciji NATO-a, i da je to "vrlo
dobro ocijenjeno", te da je stabilnost i pouzdanost Hrvatske kao
partnera Zapadu njezin veliki ulog u pregovorima oko integracija.
Izrazivši nadu da će sve to pomoći bržem ulasku Hrvatske u
Partnerstvo za mir (PfP), što je, kako je istaknuo, "uz ulazak u
Svjetsku trgovinsku organizaciju, naš važan cilj" u ovom trenutku,
ministar Granić izjavio je da je Hrvatska spremna ispuniti uvjete
koji se od nje očekuju - donošenje izbornog zakona uz što veći
konsenzus u što kraćem roku, suradnja sa sudom u Hagu i provedba
daytonskog mirovnog sporazuma.
"Te će obveze Hrvatska ispuniti jer je to u njezinom interesu i
vjerujemo da će se ubrzati postupak prijema Hrvatske u Partnerstvo
za mir", rekao je Granić.
Hrvatski je ministar posebno istaknuo da se na radnoj večeri s
američkom državnom tajnicom prvi put baratalo "pravim imenima"
glede svega što se događalo od 1988. naovamo, uključujući i koncept
"velike Srbije".
"Ono što je 1991. bilo teško prikazati bilo kome, sad je postalo
moguće", rekao je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, ministar Granić rekao je da
sumnja kako bi se rat iz SRJ mogao proširiti na druge zemlje u
regiji, budući da je NATO pokrenuo pregoleme snage da bi se to moglo
dogoditi, ali je naglasio mogućnost destabilizacije regije zbog
pritiska izbjeglica.
Ključna zamisao "Stabilizacijskog pakta" pokušaj je trajnog
stabiliziranja područja koje je dosad bilo smatrano "sivom zonom",
s ciljem njegove integracije u Europu, "pa se donekle može
zaključiti da bi to bio nekakav nastavak politike regionalnog
pristupa", rekao je u odgovoru na novinarsko pitanje zamjenik
ministra vanjskih poslova Ivo Sanader, koji je predvodio hrvatsko
izaslanstvo na sastanku s Vijećem ministzara EU u četvrtak u
Bruxellesu, kad je Joschka Fischer prvi put iznio prijedlog
"Pakta".
Ministar Granić rekao je da je rat na Kosovu pokazao i različitu
snagu i stupanj razvijenosti zemalja u regiji, sudeći prema pomoći
koju zahtijevaju kako bi spriječile vlastitu destabilizaciju
uzrokovanu izbjeglicama.
Hrvatska je tijekom rata, napomenuo je, zbrinjavala više od 700
tisuća izbjeglica i zbog toga je imala velike probleme, ali "nikad
nije bila destabilizirana" zbog toga.
Granić je također rekao da je Madeleine Albright u Bruxellesu rekla
da se o kopnenoj akciji ne razmišlja, već samo o intenziviranju
zračnih napada, ali da se "neslužbeno i kuloarski saznaje da se i te
kako razgovaralo o tome" i da se to razmatra vrlo ozbiljno, ali da od
Hrvatske nitko ništa službeno nije tražio niti je to spominjao.
"Zasad se od Hrvatske traži isključivo logistička podrška za
humanitarne operacije", i ona je odobrena, napomenuo je Granić.
Hrvatska će za tjedan dana početi razgovore s dužnosnicima SAD,
uključujući veleposlanika Montgomeryja, ali i State Departmenta o
"pravilima puta" za ulazak u PfP, rekao je Granić u odgovoru na
novinarsko pitanje.
Na novinarski upit o tome hoće li Hrvatska sudjelovati na proslavi
50. obljetnice NATO-a, Granić je odgovorio da postoje naznake da bi
RH mogla biti tamo pozvana u svojstvu gosta ili promatrača, jer bi
vrlo vjerojatno u vrijeme proslave "mogao biti održan sastanak
kakav je bio onaj sinoć".
(Hina) dam rb