LJUBLJANA, 12. travnja (Hina) - Udari NATO-a na SRJ neće donijeti političke rezultate bez paralelnog "informacijskog udara" na Srbe kojim valja dokazati da je Milošević svojim djelovanjem u zadnjih 15 godina najviše naškodio njihovu
nacionalnom interesu jer je razbio bivšu Jugoslaviju u kojoj je taj interes bio najbolje zadovoljen, izjavio je slovenski predjednik Milan Kučan.
LJUBLJANA, 12. travnja (Hina) - Udari NATO-a na SRJ neće donijeti
političke rezultate bez paralelnog "informacijskog udara" na Srbe
kojim valja dokazati da je Milošević svojim djelovanjem u zadnjih
15 godina najviše naškodio njihovu nacionalnom interesu jer je
razbio bivšu Jugoslaviju u kojoj je taj interes bio najbolje
zadovoljen, izjavio je slovenski predjednik Milan Kučan.#L#
U interviewu koji je dao za ljubljansku "Mladinu" Kučan govori i o
sadašnjem stanju na Kosovu, svom poznanstvu s Miloševićem u vrijeme
kad su početkom 60-ih godina surađivali kao studentski
funkcionari, te o "svojoj predodžbi" o Srbima, njihove povijesti i
političkih interesa.
"Milošević je svoju političku spretnost iskoristio za pogrešnu
stvar - za koncept agresivne velikosrpske hegemonije, ali je na
Kosovu riječ i o sukobu srpskih i albanskih političkih elita koje
nisu znale naći modele suživota. Na Kosovu se taj konflikt odražava
kao državno nasilje s jedne i terorizam s druge strane, iako su
krivica odnosno odgovornost uglavnom u srpskoj politici" - navodi
među ostalim Kučan.
"Onaj tko je poznavao prilike u Srbiji 80-ih godina morao je znati
da će reaktualizirani koncept velike Srbije kojemu je Milošević dao
akcijski naboj obvezno završiti na Kosovu. Srbi su bili
nezadovoljni položajem u Jugoslaviji zbog redukcije na užu Srbiju.
Bilo bi veliko pojednostavljenje ako bismo kompliciranu političku
situaciju u Srbiji gledali samo kroz Miloševićev psihogram" - kaže
u nastavku Kučan.
"Žao mi je da je moralo doći do tako krajnjeg sredstva kao što je
Natova intervencija, što je teška tragedija i za srpski narod. Tko
se sjeća atmosfere političkih mitinga iz osamdesetih i nastanka
Miloševićeva koncepta, znade da se to ne može preokrenuti
jednodnevnom akcijom NATO-a", kaže Kučan.
"Pranje mozga je dugotrajan proces, a i obratan proces je
dugotrajan. Vojna akcija neće riješiti problema ne bude li ju
pratio informacijski napad na javno mišljenje u Srbiji. Ne govorim
o propagandnoj manipulaciji nego o objektivnom informiranju o tome
što svijet želi, zašto to želi i što se događa nj Kosovu, kakva se
budućnost tamo nudi Srbima i Albancima", dodaje slovenski
predsjednik. "Pitanje je vremena kad će jugoslavenska vojna elita
ustanoviti da je uvučena u konflikt za politiku koju svijet zbog
nedemokratičnosti osuđuje. Vojnička elita će na kraju vjerojatno
postati svjesna da intervencija NATO-a može donijeti poniženje
srpskom oružju, što je također jedan od mitova..." - kaže Kučan.
On, govoreći o Srbima i Srbiji. ocjenjuje da su Srbi do nastanka
prve Jugoslavije "od svih balkanskih naroda imali najrazvijeniju
demokratsku tradiciju", da "Srbiju ne može vidjeti kao državu koja
kasni u europskim procesima", da će mogući gubitak Kosova Srbe još
više frustrirati te da je "ono što se u SFRJ nazivalo uža Srbija
opravdano izazivalo neraspoloženje Srba".
Kučan se pita kakvu će cijenu Srbi morati platiti za "otriježnjenje
od ideje velike Srbije" i kaže da to ne može završiti drugačije do li
s jednim oštrim zaokretom koji bi uspostavio demokratske vrednote i
norme političkog ponašanja u Srbiji.
Po Kučanovim je riječima zato intervencija NATO-a "tek početak
rješavanja prilika na Balkanu".
U povijesnom ekskursu Kučan za SFRJ tvrdi da je "ustav iz 1974.
omogućavao produktivan suživot svih naroda u okviru ondašnjeg
sustava". Za Slovence je pak "Jugoslavija bila mogućnost sve dok je
omogućavala nacionalnu ravnopravnost i temeljne nacionalne
interese sva tri naroda". Kučan se osvrće i na raspad Jugoslavije
1991. "Nisam čovjek koji bi bez političkog konsensusa zaključivao
separatni sporazum s Miloševićem. Možda je netko drugi to i
pokušao. Mojemu razgovoru s Miloševićem slijedili su i drugi, među
ostalim susret Milošević-Tuđman. Prvi njihov razgovor pokušao sam
dogovoriti ja jer sam smatrao da je njihov dogovor ključan za miran
raspad Jugoslavije. Bio sam uvjeren da je ključ za to položaj i
budućnost Srba u Hrvatskoj. Ali. nisam znao da će u Karađorđevu
govoriti o nečem drugom, podjeli BiH. Obojica su bez teškoća mogla
uzeti mandat da govore u ime svojih republika, ja to nisam mogao bez
mandata predsjedništva i verifikacije parlamenta." (...).
Kučan se ukratko osvrće i na problem vojarne na Svetoj Geri, među
ostalim ponavljajući kako tamo slovenski vojnici nisu potrebni.
Zbog toga što vojnici tamo još jesu, prema Kučanovim riječima,
znači "da na toj točki može doći do neželjena incidenta".
(Hina) fl sb