BBC 10. IV. PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 10. IV. 1999. Pregled tiska Jučerašnje upozorenje ruskog predsjednika Jeljcina NATO-u da bi, ukoliko odluči uputiti kopnene snage u Jugoslaviju, mogao i Rusiju protiv njezine volje umiješati u sukob i tako izazvati europski, a možda i svjetski rat, tema je koja dominira naslovnim stranicama gotovo svih jutrošnjih izdanja britanskih dnevnih listova. 'The Guardian' tako piše kako su ulozi u kosovskom ratu visoko podignuti, ali ne samo zbog rečene Jeljcinove prijetnje, već i zbog toga što je Britanija sa svoje strane zaprijetila da će poduprijeti neovisnost Kosova dok su se Ujedinjeni narodi konačno odlučili izjasniti i izići s mirovnim planom, koji umjesto NATO-a za održavanje mira u toj pokrajini predviđa neke međunarodne snage. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Anan, piše dalje 'The Guardian', zatražio je od jugoslavenskih vlasti da povuku svoje snage s Kosova i prihvate nazočnost međunarodnih snaga koje će nadgledati povratak izbjeglica, na što bi NATO odgovorio prekidom svojih napada. Taj je plan svjetske organizacije pozdravio i glavni tajnik NATO-a Javier Solana, jer u biti ponavlja zahtjeve koje je atlantski savez već ranije postavio. Britanija je pak sa svoje strane naznačila da bi se moglo odustati od plana iz Rambouilleta i poduprijeti neovisnost Kosova, pa je tako premijer Tony Blair kazao: Kad je riječ o Kosovu čini mi se da je sve teže zamisliti autonomiju te pokrajine unutar Jugoslavije. Prijetnja iz Rusije temom su i nekoliko uvodnika i komentara u subotnjim izdanjima britanskih dnevnih listova. 'The Independent' pod naslovom 'Medo brunda, ali ne grize' piše da upozorenja predsjednika Jeljcina nisu izazvala na Zapadu ništa više do kratkotrajni nemir na financijskim tržištima i ponovno postavljanje pitanje tko zapravo vlada Rusijom. Diplomati NATO-a drže da nije riječ ni o čemu drugom do pokušaja predsjednika Jeljcina da spriječi svoj opoziv u Dumi, ali i znaku bijesa zbog načina na koji je ta nekadašnja velesila gurnuta u stranu. To je, po mišljenju 'The Independentova' analitičara Ruperta Cornwella sve, jer Kremlj je svjestan toga da mu je od saveza s Beogradom potrebnija pomoć Zapada u pokušajima da riješi tešku financijsku krizu. U manje od jednog desetljeća Rusija je od jedne od zemalja s jednom od najjačih vlada dobila vladu čija se vlast ne prostire izvan zidina Kremlja i pravo je pitanje može li ona organizirati masovan i brz transport oružja i goriva Beogradu... 'The Daily Telegraph' u svojem uvodniku piše da su dva temeljna oslonca vanjske politike američkog predsjednika Clintona bila razvijanje novih odnosa s demokratskom Rusijom te stvaranje strateškog partnerstva s Kinom. Imaju li se pak na umu izvješća da je predsjednik Jeljcin naredio da se strateško nuklearno naoružanje Rusije usmjeri na zemlje koje izvode zračne napade na Jugoslaviju i da kineski listovi idu toliko daleko da Clintona zbog akcije u Jugoslaviji prikazuju s Hitlerovim brkovima, moglo bi se, drži uvodničar 'The Daily Telegrapha', zaključiti da je američka vanjska politika doživjela neuspjeh. No ako se pogleda iza te retorike, vidjet će se da su u Rusiji priče o novim nuklearnim metama potekle iz Dume kojom dominiraju komunisti i koja nema velikog utjecaja na vođenje politike te zemlje, što znači da za apokaliptičke implikacije nema mjesta. Kad je pak o Kini riječ, protivljenje zračnim udarima NATO-a na Jugoslaviju ipak nije kineskog premijera spriječilo u službeni posjet Washingtonu jer Peking dobro zna da mu treba potpora Amerike u njegovu nastojanju da bude primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U oba slučaja, piše uvodničar 'The Daily Telegrapha', laganje je teže od ujeda i NATO bi morao nastaviti s ostvarivanjem cilja da se Miloševićeve snage istjeraju s Kosova. Neuspjeh na tom planu više bi od uspjeha naštetio odnosima Washingtona s Moskvom i Pekingom. Poraz Beograda bi samo povećao njihovo poštivanje prema NATO-u i odgovorio ih od lova u mutnom tamo gdje su u pitanju interesi Zapada. I 'The Times' jedan od svojih uvodnika posvećuje upozorenju predsjednika Jeljcina pa kaže da unatoč glasnim kritikama Moskva potiho pomaže NATO-u tako što je suspendirala mjesečnu dostavu goriva Jugoslaviji i tako što je osim Jugoslaviji humanitarnu pomoć poslala i Makedoniji i Albaniji. Ruski analitičari, čitamo dalje, vjeruju da će predsjednik Jeljcin poduprijeti inzistiranje NATO-a na posvemašnjem povlačenju srpskih snaga s Kosova i siguran povratak izbjeglica pod nadzorom međunarodnih snaga, jer mu ne treba dvaput reći na kojoj su strani interesi Rusije kada treba birati između svrstavanja Rusije uz Miloševića komu Rusija ništa ne duguje i dobrih odnosa sa Zapadom. NATO ne može dopustiti da unutrašnja previranja u Rusiji utječu na njegovu strategiju, ali s Rusijom treba postupati s poštovanjem, kao s partnerom u eventualnom miru, zaključuje uvodničar 'The Timesa'. Iz obilja ostalih tekstova koje na temu zbivanja na Kosovu objavljuju britanski listovi, za ovaj smo pregled odabrali još dva iz jutrošnjeg 'The Guardiana'. U prvome Maggie O'Kane piše da je operacija Milošević započela tako da se nebo nad Vojvodinom prošle noći zabijelilo lecima na kojima je pisalo: Neprijatelj nije Srbija, Milošević i njegov režim su neprijatelji. Vojvodina nije slučajno odabrana za akcije te vrste, čitao dalje u 'The Guardianu', koji podsjeća kako su u zračnim napadima srušeni mostovi preko Dunava čime je ta pokrajina odsječena od Srbije. Osim toga, samo u toj pokrajini napadnuti su i odašiljači srpske televizije čime je ona ostala lišena propagande Beograda, a sve se to može, drži Maggie O'Kane, protumačiti činjenicom da Zapad drži da bi tu najprije moglo doći do pobune protiv Miloševića. O NATO-vom bombardiranju ciljeva u Jugoslaviji ima različitih mišljenja, piše 'The Guardian'. Jedni ga podupiru, a drugi misle da je riječ o pogreški. No te podjele ne prate ustaljene sheme s desnice i ljevice u političkom životu već su se na strani za, odnosno protiv, uzajamno našli mnogi inače ideološki suprotstavljeni ljudi. Među onima koji podupiru akciju NATO-a tako je i bivši premijer konzervativac John Major, ali i bivši čelnik laburista, ljevičar Michael Foot. Politički angažirana glumica Vanessa Redgrave i kanterberijski nadbiskup George Carey. Laburistički poslanik i jedan od kandidata za gradonačelnika Londona Tim Livingston na primjer, svoju je potporu bombardiranju Jugoslavije ovako obrazložio: Dužnost je zemalja koje raspolažu s vojnom moći da zaštite slabije zajednice od sustavnog genocida kojemu ih izlažu zločinački režimi. Među onima koji se protive su bivši zapovjednik snaga Ujedinjenih naroda u Bosnu i Hercegovini sir Michael Rose i bivši posrednik u jugoslavenskoj krizi lord Carrington, Papa Ivan Pavao II i dramatičar Harold Pinter. Svoje protivljenje napadima na Jugoslaviju feministica Germaine Rare, na primjer, ovako je posložila: 'Milošević je vojni diktator kojega nije briga koliko će ljudi izgubiti živote. Stoga me čudi da NATO misli da će ako baci dovoljno bomba zaustaviti tog čovjeka. Imaju li se na umu njegovi ciljevi, riječ je o daru koji mu je pao s neba'. (BBC)