RDW 10. IV. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 10. IV. 1999. Pregled tiska 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' izražava žaljenje što se Rusija u vezi s kosovskim sukobom ponaša neuračunljivo: Iako je predsjednik Jeljcin u vezi s Kosovom dosad djelovao krajnje oprezno i time se osobno Zapadu pokazao kao ipak mogući partner u nastojanjima oko obuzdavanja srpskih ratnohuškača, Rusija se nakon smanjenja njezine uloge vojne velesile sad sama sve više sputava vanjskopolitički, umanjujući svoj utjecaj i težinu. Patriotska povezanost sa Srbima, čiji mit žrtve odgovara osjećaju brojnih Rusa, ne samo nakon propasti sovjetskog carstva, samo je na nekoliko dana mogla prikriti da se u Moskvi radi o nečemu sasvim drugom. Kremlj i skupština uhvatili su se u iscrpljujuću borbu, koja se u biti vodi između Jeljcina i premijera Primakova, napominje 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. Unatoč nejasnoćama nekih ruskih izjava posljednjih tjedana, 'Berliner Zeitung' smatra da Rusiji pripada važna uloga u postizanju mirovnog rješenja: Da bi se moglo nastupiti kao vjerodostojan posrednik, mora se najprije pokazati određenu nepristranost. Ruska nepristranost, nakon što se ta zemlja pomirila s napadima NATO-a na njezino prirodno utjecajno područje, dakle izgubila dio autoriteta, može se demonstrirati još samo jakim govorima. Oni Srbima pokazuju: tu govori prijatelj. A NATO-u pokazuju da o nečemu treba pregovarati, dakle da se zapadne maksimalističke predodžbe ne mogu potpuno provesti. Oboje su neizostavni preduvjeti za pregovore. Jer inače bi preostala samo bezuvjetna kapitulacija. Uza svu Jeljcinovu nejasnoću, možda ne bi trebalo podcijeniti rusku lukavost. Prijetnje u najmanju ruku mogu pomoći da se pripremi diplomatska misija koja će Zapadu jednoga dana možda biti krajnje nužna, upozorava 'Berliner Zeitung'. Dresdenske 'Saechsische Zeitung' također upućuju na važnost Rusije: Bilo bi to neizmjerno precjenjivanje vlastite moći ili krajnja ignorancija stvarnih odnosa kad bi se divovsko carstvo između Smolenska i Vladivostoka još nazivalo supersilom. Jer ta zemlja je već godinama u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, iz koje se sama više ne može izvući. Pa ipak svijet treba Rusiju kao silu ravnoteže, koja se suprotstavlja previše zagušujućoj globalnoj dominaciji Sjedinjenih Američkih Država, mišljenje je koje čitamo u dnevniku 'Saechsische Zeitung' iz Dresdena. Bonnski 'General-Anzeiger' kritizira informacijsku politiku NATO-a, predbacujući mu da prešućuje i neke informacije koje nemaju veze s vojnom strategijom: S obzirom na mogućnosti vojnog izviđanja ne zvuči vjerodostojno da nitko ne zna gdje su nestale tisuće izbjeglica. Na kraju krajeva, oni nisu mogli bez traga nestati s lica zemlje. U srpske informacije se naravno ne može pouzdati. U Beogradu se laže da se grede savijaju. Moramo se dakle osloniti na vlastite spoznaje. A ako se izuzmu apsolutne vojne tajne, javnost ima pravo na te informacije, naglašava 'General-Anzeiger' iz Bonna. 'Tagespost' iz Wuerzburga osvrće se na odluku prosrpskog austrijsko-slovenskog književnika Petera Handkea da zbog zračnih napada NATO-a vrati najugledniju njemačku književnu nagradu i napusti katoličku crkvu, predbacujući Papi da se nije dovoljno zauzeo za prekid vatre: Tko se to ako ne Papa tako jasno izjasnio za osiguravanje mira na Balkanu? Handke je otišao tako daleko da se gotovo neće moći distancirati od počinitelja genocida, kad se nakon rata budu vrednovala djela obiju strana, zaključuje 'Tagespost' iz Wuerzburga. (RDW)