ŠV 10.IV.NZZ: MAĐARSKA-NATO-MANJINA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 10. IV. 1999. Mađarsko solidariziranje s NATO-m "Vlasti nove članice NATO-a Mađarske nastoje ovih dana u prvom redu umiriti vlastito stanovništvo. Mađarska je jedina članica NATO-a koja sa Srbijom dijeli zajedničku granicu. Ratna izvješća i televizijske slike bombardiranja potječu iz mađarskog susjedstva te stoga izazivaju još veću tjeskobu nego, primjerice, u zapadnoj Europi. Tome valja dodati i činjenicu da su NATO-vi napadi usmjereni i protiv vojno-strateških ciljeva u sjevernoj srpskoj pokrajini Vojvodini, gdje još živi mađarska manjina - riječ je o oko 300 tisuća ljudi. Mađarska je stavila NATO-u na raspolaganje svoj zračni prostor i svoje zračne luke. No, Budimpešta već dugo naglašava da iz obzira prema Mađarima u Vojvodini nije spremna na dodatne korake te da stoga ne sudjeluje u akciji atlantskog saveza vojnim sredstvima. Pritom valja napomenuti da izvori u mađarskoj vladi neprekidno glasno izjavljuju da rat ne ugrožava Mađarsku. Premijer Orban očitovao je u jednom televizijskom intervjuu uvjerenje da Mađarskoj ne prijeti nikakva opasnost iako apsolutna sigurnost, naravno, ne postoji. I načelnik glavnog stožera mađarskih oružanih snaga Vegh izjavio je u jednom intervjuu da bi Jugoslavija napravila tešku grešku kada bi se odvažila napasti NATO-vu članicu Mađarsku. Nekoliko dana kasnije priopćeno je da su 4. travnja dva jugoslavenska borbena zrakoplova tipa MiG-29 na pola minute povrijedila mađarski zračni prostor, ali su ih smjesta locirali američki Awacsi. Jugozapadnu polovicu mađarskog zračnog prostora trenutačno nadzire NATO. I mađarski ministar obrane Szabo i Vegh ocijenili su da je spomenuti incident beznačajan ali načelnik glavnog stožera nije isključio mogućnost da je srpska strana zapravo željela ispitati obrambenu spremnost susjedne zemlje. Ovih je dana kritičko stajalište, upućeno iz Vojvodine na adresu vlade u Budimpešti, pokazalo koliko je zapravo uzak mađarski manevarski prostor, omeđen odanošću NATO-u i solidarnošću s Mađarima na sjeveru Srbije. Jozsef Kasza, jedan od političkih vođa vojvođanskih Mađara, reagirao je na istup mađarskog premijera Orbana, u kojem je ovaj izjavio da je na strani NATO-a u aktualnom sukobu ne samo vojna snaga već i ljudsko i povijesno pravo. Kasza je uzvratio da takve izjave ne službe mađarskim sigurnosnim interesima te da podrazumijevaju da Budimpešta žrtvuje vojvođanske Mađare i prepušta ih njihovoj sudbini kao taoce. Pritom valja uzeti u obzir i činjenicu da očitovanja mađarskih političara u Vojvodini trenutno svjedoče o maksimalnom oprezu i obziru prema Beogradu. Sastavni dio te slike su i izvješća o trenutnom jačanju srpskog pritiska na Mađare u pokrajini i o prijetećim pozivima na odlazak iz zemlje. Vlada u Budimpešti želi upravo spriječiti masovni bijeg Mađara iz Vojvodine. Suočen s Kaszinim prigovorom, premijer Orban priznao je da se vojvođanski Mađari nalaze u krajnje teškom položaju budući da su jedna od posljednjih manjina koje beogradske 'akcije čišćenja' dosada nisu pogodile. Orban je već ranije kazao da u slučaju bijega sa sjevera Srbije Mađarska kao susjedna zemlja neće određivati kvotu za prijem bjegunaca već da će primiti sve. Nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Solanom u Bruxellesu, bivši mađarski ministar vanjskih poslova Kovacs, danas predsjedatelj mađarskih socijalista, iznio je kod kuće dva prijedloga: prvi poticaj bio je usmjeren na priopćenje mađarske skupštine, koje je trebalo biti upućeno srpskom narodu a ne službenom Beogradu i očitovati dobrosusjedske osjećaje Mađarske. Hvale vrijedna inicijativa privremeno je zapela u vanjskopolitičkom odboru mađarske skupštine budući da je većina u tom tijelu ocijenila da prijedlog teksta, koji su iznijeli socijalisti, ne sadrži dovoljno jasan odgovor na pitanje o odgovornosti za sadašnju krizu. Druga inicijativa koju je zagovarao Kovacs vjerojatno je nerealna i motivirana tek unutarnjopolitičkim razlozima. Bivši mađarski ministar vanjskih poslova želi da Mađarska preuzme inicijativu u okviru NATO-a te da kao zemlja koja je stoljećima skupljala spoznaje o Balkanu podastre svoje ideje o mirnom rješenju sukoba. Kovacs nije kazao kako bi trebalo izgledati rješenje koje bi zadovoljilo sve strane kao ni kakvim bi sredstvima trebalo biti provedeno u djelo. Na luksemberuškom sastanku ministara vanjskih poslova EU i jugoslavenskih susjeda, sadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Martonyi predložio je pak osnivanje fonda za obnovu jugoistočne Europe, koji bi nakon rata trebao pružiti perspektivu i Jugoslaviji. Martonyi je istodobno potaknuo uspostavu zračnog mosta između Budimpešte i Tirane radi pružanja pomoći izbjeglicama na licu mjesta. Nakon razgovora u glavnom stožeru NATO-a prošlog petka, Martonyi je za Radio Budapest izjavio kako vjeruje da je NATO sada jasno uvidio da položaj vojvođanskih Mađara nije samo mađarski problem - štoviše, da je sprječavanje razvoja događaja poput onog na Kosovu u interesu čitavog zapadnog saveza", prenosi na kraju izvješća Andreas Oplatka.