ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Na mnoga znanstvena i etička pitanja što ih 'otvara' genetičko inženjerstvo upozoreno je na današnjem okruglom stolu Kluba znanstvenih i kulturnih djelatnika Hrvatske seljačke stranke (HSS). Osobito je
bilo riječi o utjecaju genetičkog inženjerstva na medicinu te na proizvodnju hrane.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Na mnoga znanstvena i etička pitanja
što ih 'otvara' genetičko inženjerstvo upozoreno je na današnjem
okruglom stolu Kluba znanstvenih i kulturnih djelatnika Hrvatske
seljačke stranke (HSS). Osobito je bilo riječi o utjecaju
genetičkog inženjerstva na medicinu te na proizvodnju hrane. #L#
Proizvodnja genetski modificirane hrane i bilja veliki je posao u
koji su multinacionalne kompanije uložile velika sredstva. Vremena
za utvrđivanje mogućih štetnih učinaka te kompanije nemaju, a
"udaru" nedovoljno istraženih proizvoda posebno su izložene
najsiromašnije zemlje, upozorio je genetičar Marijan Jošt.
Površine pod genetski modificiranim biljem neprestano se
povećavaju. Samo prošle godine zasijano je 22 milijuna hektara, a
prednjače soja, kukuruz i uljana repica.
Napominjući da se još ne zna kako genetski modificirana hrana
utječe na ljudsko zdravlje, Jošt je skrenuo pozornost na pokus
znanstvenika Arpada Puszta. Taj je pokus pokazao da je štakorima
koji su hranjeni genetski modificiranim krumpirom bio usporen
rast, oštećeni su im bili vitalni organi i imunološki sustav.
Zadnji je čas da se znanstveno objektivnije propitaju dostignuća
genetičkog inženjerstva, kazala je dr. Ljiljana Zergollern
govoreći o korisnosti i rizicima tog inženjerstva. Podsjetila je da
je genetičko inženjerstvo u medicini dalo mnogo pozitivnog
(primjerice, omogućilo je rano otkrivanje bolesti), ali mnoga su
pitanja još otvorena.
Kad je riječ o biotehnološkim izazovima, nameću se etička pitanja
kao na primjer: je li dopušteno križati dvije suprotne vrste,
uništava li se time biološka raznolikost i je li moralno sve što je
tehnički moguće, istaknuo je dr. Luka Tomašević.
Na okruglom stolu HSS-a sudjelovali su i dr. Anton Švajger, dr.
Draško Šerman, dr. Ante Čović, a svoja su mišljenja u živoj raspravi
izrekli i gosti skupa. Uz ostalo, upitnim je ocijenjena tvrdnja po
kojoj je proizvodnja genetski modificirane hrane jedini put u
okolnostima rasta pučanstva i prenapučenosti Zemlje.
(Hina) bm gk