OESS: ZRAČNI UDARI NATO-A NEMAJU UTJECAJA NA STANJE U PODUNAVLJU

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Zračni udari NATO-a na SRJ nisu imali značajnijeg utjecaja na ukupnu sigurnosnu situaciju u Podunavlju i misija OESS-a normalno nastavlja obavljati svoj posao u tom području, rekao je u srijedu glasnogovornik misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Palmer.#L# Zbog akcije NATO saveza jedino su zatvoreni neki granični prijelazi, a smanjen je i granični promet, rekao je Palmer na redovitoj konferenciji za novinare misija OESS-a i UNHCR-a u Zagrebu. "Misija OESS-a normalno nastavlja obavljati svoj posao u Podunavlju i nema razloga da događaji u susjednoj zemlji imaju ikakve negativne posljedice" u tom pogledu, rekao je Palmer. Sigurnosna situacija u Podunavlju je mirna i u ožujku nije bilo većih promjena; zabilježena su 74 etnički motivirana incidenta, što je manje nego u veljači, kad ih je bilo 102, kazao je. Glasnogovornik OESS-a u nastavku konferencije odao je priznanje lokalnoj policiji u rješavanju, većinom etnički motiviranih, slučajeva zastrašivanja u školama. "Ohrabreni smo radom lokalne policije s tamošnjim pučanstvom prilikom rješavanja tih teškoća i smanjenja napetosti koju one uzrokuju", naglasio je Palmer dodavši kako je rješavanje problema kao što je zastrašivanje u školama idealan primjer za uključivanje Odbora za uspostavu povjerenja, koji bi se trebali što prije početi baviti takvim pitanjima. Palmer je podsjetio kako je OESS pozdravio odluku hrvatske Vlade o produženju roka za predaju molbi za pomoć u obnovi do kraja svibnja, ali je naglasio da to produženje neće imati veliku vrijednost ako odmah ne počne medijska kampanja kojom bi se s uvjetima i rokovima za predaju molbi upoznali svi zainteresirani, a na koju se Vlada RH obvezala prema Programu obnove. Glasnogovornik misije UNHCR-a Andrej Mahečić veći je dio svojeg izlaganja novinarima posvetio, kako je rekao, "nezaobilaznoj temi u ovom trenutku" - Kosovu, ponovivši informacije o katastrofalnom stanju izbjeglica pred srbijanskim terorom, čiji se broj od početka zračnih napada popeo na 460 tisuća. Istinitost iskaza svjedoka o stravičnim zločinima srbijanskih vojnih i paravojnih snaga nemoguće je potvrditi putem nezavisnih izvora, rekao je Mahečić, ali je kao indikativan naveo podatak da je u ponedjeljak srbijanska policija na graničnom prijelazu Qafa Prushit s Albanijom stranim novinarima zaprijetila da će pucati u njih ako se približe izbjeglicama, a djelatnicima humanitarnih organizacija naredila da se povuku 500 metara od prijelaza. Okolne zemlje, prije svega Albanija i Makedonija, više se ne mogu same nositi s neprekidnom rijekom izbjeglica, pa su dio protjeranih kosovskih Albanaca odlučile privremeno prihvatiti i nebalkanske zemlje. Odlazak izbjeglica u treće zemlje organizirat će UNHCR i to, kako je naglasio Mahečić, prema određenim kriterijima: - odlazak je isključivo na dobrovoljnoj bazi - evakuirati se mogu samo osobe zdravstveno sposobne da podnesu putovanje, a pozornost treba obratiti na prijevozno sredstvo i udaljenost do zemlje-odredišta - treba poduzeti sve da se obitelji ne razdvajaju, a posebno treba paziti da uključeni budu stariji i nemoćniji članovi obitelji; ako ijedan član obitelji nije zdravstveno u stanju podnijeti put, obitelji se ne smiju razdvajati - prioritet treba dati obiteljima s posebnim potrebama - treba uzeti u obzir obiteljske veze u pojedinoj zemlji-odredištu Mahečić je također izvijestio da je hrvatski Caritas, u suradnji s UNHCR-om, skupio humanitarne pomoći za Albaniju u iznosu od oko milijun dolara. Polovica te pomoći, koja se sastoji od hrane, šatora, pokrivača i sl., bit će prebačena zrakoplovima belgijske vojske u Tiranu, a druga polovica će se slati brodom i u Albaniju će stići idućeg tjedna. Što se aktivnosti misije UNHCR-a u Hrvatskoj tiče, Mahečić je rekao da su i one narušene zbog situacije u SRJ. Budući da je UNHCR iz te zemlje morao povući svoje osoblje, u prekidu je i proces povratka iz SRJ u Hrvatsku. Posljednji je konvoj organiziran 25. ožujka, pa se broj povratnika u posljednjih 14 dana zadržao na 18. (Hina) dam sd