SARAJEVO, 7. travnja (Hina) - Istraga o ubojstvu doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara već dvadeset dana vodi se bez objavljivanja bilo kakvih službenih informacija a sarajevski tisak u srijedu prenosi kako za sada
zapravo i nema "bitnih naznaka" o počiniteljima atentata.
SARAJEVO, 7. travnja (Hina) - Istraga o ubojstvu doministra
unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara već dvadeset dana
vodi se bez objavljivanja bilo kakvih službenih informacija a
sarajevski tisak u srijedu prenosi kako za sada zapravo i nema
"bitnih naznaka" o počiniteljima atentata.#L#
Vlada Federacije BiH u utorak je u Sarajevu iza zatvorenih vrata
raspravljala o izvješću federalnog Ministarstva unutarnjih
poslova (MUP) o sigurnosnoj situaciji i odlučila da se taj dokument
ne proslijedi Parlamentu prije nego bude konačno usuglašen između
hrvatskih i bošnjačkih dužnosnika u policijskim strukturama.
Temeljni je problem što je smrću doministra Leutara hrvatska strana
ostala bez osobe koja bi mogla koordinirati poslove unutar MUP-a s
ovlastima s kojima to, u slučaju Bošnjaka, čini ministar Mehmed
Žilić.
Za sada postoje naznake da bi novi doministar unutarnjih poslova
mogao biti imenovan u roku od desetak dana.
Zamjenik premijera Dragan Čović novinarima nije želio reći koji su
kandidati "u igri" za ovu nezahvalnu dužnost iako tisak u BiH
licitira imenima Valentina Ćorića, sadašnjeg doministra civilnih
pitanja i komunikacija u Vijeću ministara BiH, te Stjepana Mikića,
predstojnika ureda člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića.
"Mogu reći samo da ćemo za to mjesto dati pravu osobu koja tu dužnost
može obnašati u ovako složenim uvjetima", kazao je Čović.
Prema pisanju sarajevskog "Oslobođenja", informacija o "nekim
pojavnim oblicima kaznenih djela koja su utjecala na stanje
sigurnosti na području Federacije BiH" sadrži podatke da je od
početka 1997. godine pa do 15. veljače ove godine registrirano
28.103 kaznenih djela od kojih je 426 imalo "ozbilje sigurnosne
implikacije".
Riječ je zapravo o slučajevima koji bi se mogli povezivati s
terorizmom uz uporabu eksplozivnih sredstava, vatrenog oružja,
hladnog oružja i fizičke sile.
Na meti terorista tako je bio 31 automobil, 18 ugostiteljskih
objekata, 18 katoličkih i osam islamskih vjerskih objekata.
U ovom razdoblju u napadima je poginulo 16 Bošnjaka, 11 Hrvata, pet
Srba i jedan strani državljanin.
MUP Federacije BiH cijeni da pčinitelji terorističkih napada
pokazuju visoku razinu profesionalnosti te da je dio takvih
kaznenih djela svakako imao političku pozadinu.
MUP odnosno ministar Žilić stoga predlaže da se hitno usvoji
posebni zakon o borbi protiv terorizma, daju veće ovlasti
federalnoj policiji, uspostavi granična policija te objedine
protuterorističke postrojbe.
"Slučaj Leutar" ni po vremenu u kojemu se atentat dogodio niti po
ozbiljnosti posljedica koje je taj čin izazvao, ne spada u ovu opću
informaciju pa se o njemu očekuju posebne rasprave.
Jedini trag za kojega se do sada čulo vezan je za nedavno uhićenje
naturaliziranog državljanina BiH turskog podrijetla Huseina
Engina.
Njega je 2. travnja uhitila lokalna policija u Kiseljaku a u kući u
kojoj je živio otkrila je strojnicu, streljivo, protupješačku minu
i dijelove eksploziva.
Kako tvrdi sarajevski "Dnevni avaz", nakon ovog uhićenja
kiseljačka policija privela je još dvojicu turskih, jednog
iranskog i jednog državljanina Crne Gore.
Oni su međutim ubrzo pušteni a Engin, tijekom rata u BiH pripadnik
postrojbe "El moujahid", dobio je pritvor od 30 dana i trenutačno je
u okružnom zatvoru u Kaoniku kod Busovače.
(Hina) rm sb