GB-IZBJEGLICE BBC 6. IV. PREGLED TISKA BRITANSKI RADIO - BBC6. IV. 1999.Pregled tiskaNa svojim naslovnicama britanske novine i danas donose reportaže o kosovskoj izbjegličkoj krizi i neljudskim životnim uvjetima u pograničnim
izbjegličkim kampovima, u kojima su deseci tisuća izbjeglica našli barem privremeno utočište. Daniel McGlory na naslovnoj stranici 'The Timesa' prenosi strahovanje Crvenog križa o mogućem širenju zaraza. Proteklih je dana zabilježeno više slučajeva upale pluća, tuberkuloze i žutice, a nakon višednevnih kiša humanitarni djelatnici međunarodnih organizacija koji se nalaze na terenu, strahuju od izbijanja kolere. Broj smrtnih slučajeva svakodnevno se povećava. Samo je prošle noći u izbjegličkom kampu na kosovsko-makedonskoj granici umrlo 30 osoba. Većinom su to starije osobe i djeca, dok su zabilježena i dva smrtna slučaja žena pri porodu. 'The Times' donosi i izvješće s kosovsko-albanske granice, koju je od početka egzodusa kosovskih Albanaca prošlo gotovo 250 tisuća izbjeglica. Oni sa sobom donose i stravične priče o stanju na Kosovu gdje Srbi, piše 'The Times', pale kuće, ubijaju djecu, upotrebljavaju mladiće kao žive štitove od NATO-vih zračnih udara i
BRITANSKI RADIO - BBC
6. IV. 1999.
Pregled tiska
Na svojim naslovnicama britanske novine i danas donose reportaže o
kosovskoj izbjegličkoj krizi i neljudskim životnim uvjetima u
pograničnim izbjegličkim kampovima, u kojima su deseci tisuća
izbjeglica našli barem privremeno utočište. Daniel McGlory na
naslovnoj stranici 'The Timesa' prenosi strahovanje Crvenog križa
o mogućem širenju zaraza. Proteklih je dana zabilježeno više
slučajeva upale pluća, tuberkuloze i žutice, a nakon višednevnih
kiša humanitarni djelatnici međunarodnih organizacija koji se
nalaze na terenu, strahuju od izbijanja kolere. Broj smrtnih
slučajeva svakodnevno se povećava. Samo je prošle noći u
izbjegličkom kampu na kosovsko-makedonskoj granici umrlo 30 osoba.
Većinom su to starije osobe i djeca, dok su zabilježena i dva smrtna
slučaja žena pri porodu.
'The Times' donosi i izvješće s kosovsko-albanske granice, koju je
od početka egzodusa kosovskih Albanaca prošlo gotovo 250 tisuća
izbjeglica. Oni sa sobom donose i stravične priče o stanju na Kosovu
gdje Srbi, piše 'The Times', pale kuće, ubijaju djecu,
upotrebljavaju mladiće kao žive štitove od NATO-vih zračnih udara i
napada Oslobodilačke vojske Kosova. No to im izgleda nije bilo
dovoljno. Srpski vojnici na granici seksualno zlostavljaju žene ,
pretvarajući silovanje u oružje rata, baš kao što su to činili
bosanski Srbi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. 'The Times'
prenosi strahovanja zapadnih dužnosnika o tome kako bi, ukoliko bi
se nastavila ova izbjeglička kriza tijekom koje je Kosovo napustilo
više od 830 tisuća izbjeglica, Srbi mogli već za dva tjedna završiti
svoj plan etničkog čišćenja. Međunarodna zajednica pokrenula je
veliku humanitarnu akciju s ciljem pomoći kosovskim izbjeglicama
koji su uglavnom našli utočište u Makedoniji i Albaniji, a
uspostavljen je i zračni most prema drugim europskim zemljama. No,
kako piše 'The Times', na tisuće izbjeglica ne želi otići u
inozemstvo. Mnogi od njih očajnički pokušavaju pronaći članove
svoje obitelji od kojih ih je rastavio ratni kaos. No ujedno žele
dobiti jamstva kada će se i kako moći vratiti na Kosovo. Michael
Dynes u svojem tekstu podsjeća kako su se još od vremena nacizma,
preko Palestinaca na srednjem istoku, preko Kurdistana, Vijetnama
i Ruande, pa sve do Bosne, rijetke skupine izbjeglice u ratovima
tijekom ovog stoljeća uspjele vratiti svojim domovima. Tijekom
rata u Bosni stotine tisuće izbjeglica prebačeno je u zemlje
Europske unije, no tek ih se nekoliko tisuća odlučilo vratiti.
Većina ih želi ostati na Zapadu pa su tako njemačke vlasti bile
prisiljene da ih nasilno evakuiraju iz zemlje. Humanitarne
organizacije strahuju da bi se slično moglo dogoditi i s kosovskim
izbjeglicama koje budu prebačene na Zapad.
'The Daily Telegraph' u svom današnjem izdanju donosi i vojnu
analizu Johna Keegana koji ističe važnost posljednjih NATO-vih
udara na naftna postrojenja i spremnike goriva na području
Jugoslavije. Ovi bi udari trebali imati dvostruki učinak, s obzirom
na činjenicu da Srbija potpuno ovisi o uvozu nafte. S jedne strane,
nestašica nafte odnosno goriva utjecat će na svakodnevni život
stanovništva koji će i na taj način početi osjećati posljedice
Miloševićeve tvrdoglavosti. A tek kad se osjete posljedice u
svakodnevnom civilnom životu, u javnom prijevozu, dopremi hrane i
slično, stanovništvo će biti suočeno s izborom između nacionalne
solidarnosti ili pak zahtjeva za promjenama na vrhu. S druge pak
strane, to će utjecati kao ograničavajući faktor na Miloševićevu
vojsku i mogućnost uporabe mobilne vojne opreme kako u Srbiji, tako
i na samom Kosovu. John Keegan smatra da je NATO ove ciljeve trebao
izabrati puno ranije, odmah nakon što je uspješno završena početna
faza uništavanja radara i srpske protuzračne obrane.
'The Independent' pak donosi izvješće iz Washingtona u kojem se
naglašava da je Amerika poduzela nove korake koji bi mogli voditi
prema novoj fazi kopnenog rata, iako još nije ozbiljnije potaknuto
samo pitanje slanja kopnenih snaga. Za to bi bilo potrebno oko 100
tisuća vojnika kojima bi trebalo nekoliko tjedana za razmještanje
na terenu, a to bi sa sobom donijelo i niz političkih problema. No
Pentagon je zato proteklog vikenda odobrio slanje borbenih
helikoptera AH-64A/D, kojima bi kao potpora u onemogućavanju
srpske protuzračne obrane služili postojeći raketni sustavi s
brodova u Jadranu i novi sustavi koji bi bili stacionirani u samoj
Albaniji. Kako piše 'The Indepenedent', taj novi strateški potez
Sjedinjenih Država i NATO-a unosi tri nova trenutka u cijelu
operaciju. Time se zapravo djelomično uvodi nova faza kopnenog rata
a ujedno, unatoč inzistiranju na potrebi sprječavanja širenja
rata, u sukob uključuju Srbiji susjedne zemlje. A to osim toga znači
da će u susjednu Albaniju morati poslati dodatne američke snage i
oklopna vozila. Na taj način se zapravo dolazi do faze kopnenog rata
bez invazije Jugoslavije.
I današnji 'The Guardian' se bavi analizom savezničke strategije.
Martin Walker i Helen Smith u svom testu ističu kako je ključ novih
NATO planova Grčka, koja bi trebala NATO snagama omogućiti ulazak
kroz Makedoniju u Kosovo. To je, kako piše 'The Guardian', dio nove
NATO strategije razmještanja 50 tisuća vojnika na Kosovu,
stvaranja protektorata i dovršenja etničkog čišćenja. Clintonova
je administracija jučer izvršila pritisak na Atenu, kako bi
priskrbila njezin pristanak. A taj pristanak bi značio potporu
NATO-vim zračnim udarima protiv Srbije, te omogućavanja korištenja
grčkih luka i cesta za moguće razmještanje kopnenih snaga. Ukoliko
Grčka ne pristane, NATO-u preostaju druga dva moguća, ali ne
optimalna rješenja. Prva mogućnost bila bi upotrijebiti neku od
luka u Crnoj Gori, no tamošnje ceste nisu pogodne za NATO-va oklopna
i terenska vozila. Druga mogućnost je upotreba albanskih luka, no u
tom bi slučaju vozila NATO-a bila suočena s cestama zakrčenim
tisućama izbjeglica koji svakodnevno bježe s Kosova.
'The Financial Times' pak donosi izvješće iz Crne Gore u kojoj se
trenutačno nalazi tridesetak tisuća izbjeglica s Kosova. No oni bi
uskoro mogli prebjeći u susjednu Albaniju i Bosnu, suočeni sa
strahom od mogućega državnog udara i građanskoga rata u toj
jugoslavenskoj republici. Osim toga, prema informacijama
predstavnika UNHCR-a, jugoslavenski vojni rezervisti na
sjeveroistoku zemlje stalno napadaju kosovske izbjeglice koji se
stoga ne osjećaju sigurnim u Crnoj Gori. U samoj Podgorici vladinu
zgradu neprestano čuvaju naoružane policijske snage lojalne
predsjedniku Milu Đukanoviću, koji je trn u oku jugoslavenskoga
predsjednika Miloševića, piše 'The Financial Times'.
(BBC)