IT LA STAMPA 6. IV.-FINANCIJAMA-NE RATOM

ITALIJA LA STAMPA 6. IV. 1999. Bankari - pomoć generalima "Kada bi u ovom svijetu bilo razuma, sukob poput onoga jugoslavenskog bolje bi mogli voditi bankari nego generali. Manja ne bi bila samo cijena u ljudskim životima nego i ona financijska. Zemlja poput Srbije, malena, brdovita, bez prirodnih resursa, zapravo se može pokazati razmjerno malo ranjivom od bombardiranja, ali izrazito ranjivom od zatvaranja granica i zaleđivanja računa u inozemstvu. Zapravo, u dugom razdoblju od bosanske krize do krize na Kosovu, tijekom kojega je međunarodna zajednica često u Miloševiću vidjela nužnog posrednika, Srbiji je bilo dopušteno imati gotovo normalne financijske i trgovinske odnose s ostatkom svijeta. Preko jugoslavenskih je granica prešlo sve što je bilo potrebno da bi srpski čelnici mogli pripremiti ratno gospodarstvo koje su sveukupno prilično dobro vodili, a u toj su si razmjeni priskrbile poneku dobit i susjedne zemlje. Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini pozvao je na 'totalnu blokadu' Srbije u slučaju neuspjeha savezničkih bombardiranja. Zapravo je blokada trebala prethoditi vojnim operacijama, a i danas bi ih još, barem djelomično, mogla nadomjestiti. Istodobno s kaznenom financijskom i trgovinskom akcijom, blokadom, Zapad bi trebao objaviti gospodarsko-financijski plan za cijelu balkansku regiju koji bi se trebao provesti odmah po završetku neprijateljstava. On se ne bi trebao ograničiti na obnovu Kosova već bi trebao sadržavati pravi nacrt uključivanja cijele regije, uključujući i Srbiju, u svjetsko tržišno gospodarstvo, u kojoj je danas posve marginalno nazočna. Samo ako bude postojala jedna razumna razina blagostanja, razumna perspektiva rasta, etničke se mržnje neće pretvarati u krvave osvete, predodređene da se obnove čim međunarodni vojni kontingenti napuste ta područja. Dok nema te politike, financijska dimenzija sukoba bit će dodatna nezanemariva smetnja normalnom razvoju europskog gospodarstva. Za tri zemlje koje su uključene u euro, i uvelike uključene u zbivanja na Balkanu, odnosno Francusku, Njemačku i Italiju, svaki dan neprijateljstava pretvara se u nepredviđene troškove koji u pitanje dovode, osim života mnogih vojnika, rizične javne proračune. Jedan mjesec sukoba mogao bi probiti 'krovove' 'sporazumom o stabilnosti' predviđenih javnih deficita, i s obzirom na stanje, uključene zemlje lako bi mogle zatražiti ukidanje oštrih odredba tog sporazuma, no sve bi to naglasilo slabljenje eura u odnosu na dolar, uz nezanemariv odraz na kretanje cijena. Ako joj se prikladno pristupi, financijska dimenzija operacija u Jugoslaviji mogla bi skratiti duljinu sukoba i patnje koje on izaziva; a ako se zanemari i podcijeni, ona sa sobom nosi opasne klice destabilizacije i gospodarske slabosti jedne bogate i, do jučer, nezainteresirane Europe", piše Mario Deaglio.