SARAJEVO, 6. travnja (Hina) - Kosovska kriza i zračni udari NATO-a na SR Jugoslaviju još jednom su pokazali ranjivu poziciju Bosne i Hercegovine kao države koja se sama sa sobom nije u stanju dogovoriti ni oko jednog bitnog
pitanja.
SARAJEVO, 6. travnja (Hina) - Kosovska kriza i zračni udari NATO-a
na SR Jugoslaviju još jednom su pokazali ranjivu poziciju Bosne i
Hercegovine kao države koja se sama sa sobom nije u stanju
dogovoriti ni oko jednog bitnog pitanja. #L#
Teške optužbe razmijenjene su proteklih dana između Sarajeva i
Banja Luke, prije svega zbog bombi koje padaju po srbijanskim
ciljevima.
Gotovo sve političke stranke u srpskom entitetu u kvalificiranju
zračne kampanje NATO-a koriste terminologiju kakvu su odredili
beogradski mediji.
Najdalje je otišao smijenjeni predsjednik Republike Srpske i lider
Radikalne stranke Nikola Poplašen koji je Miloševiću uputio i
posebno pismo potpore nazvavši u njemu akcije NATO-a "divljanjem
suvremenih barbara".
Još uvijek ne prihvatajući odluku Visokog predstavnika da više nije
predsjednik entiteta, Poplašen je Miloševiću ponudio "sve što je u
njegovoj moći" kako bi se Srbija obranila a istodobno je za
izostanak takvih "mjera solidarnosti" optužio aktualnu vladu
Milorada Dodika kao "suradnika onih koji uništavaju SR
Jugoslaviju".
Poplašen i Srpska demokratska stranka (SDS) sadašnju krizu koriste
kao dodatni argument kako bi agitirali za uspostavu vlade
"svesrpskog jedinstva" što je socijalist Petar Đokić početkom
tjedna i najavio kao realnu mogućnost. Ukoliko bi se takvo nešto
dogodilo to bi označilo izlazak tvrdolinijaša iz političke
izolacije i praktično poništenje svega što je u protekle dvije
godine urađenno na njihovu marginaliziranju.
Obično oprezni Živko Radišić koji je prije mjesec dana "zamrznuo"
svoju dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH, također ne štedi
rječi osude NATO-a i poziva da se, kako on to kaže, zaustavi
agresija na jednu suverenu zemlju.
On je u svojstvu prvog dužnosnika BiH čak pokušao zatražiti
održavanje izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN kao i Upravnog
odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.
Takav zahtjev uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je sličnu
inicijativu najavio veleposlanik BiH pri UN Muhamed Šaćirbegović
no s potpuno različitikm motivima - zbog činjenice da je
Jugoslavija slanjem svojih borbenih zrakoplova narušila
suverenitet BiH.
Ni jedna ni druga inicijativa nisu naišle na konkretni odgovor a
ministru vanjskih poslova BiH Jadranku Prliću u sadašnjoj je
situaciji ostalo samo izvjestiti diplomatska predstavništva da
država nema jedinstveno stajalište glede kosovske krize pa bi
njenim diplomatima bilo najbolje da se s tim u svezi ponašaju
krajnje suzdržano.
Prlić je bio prisiljen reagirati jer su iz nekih veleposlanstava
BiH kojima su na čelu Srbi, poput onog u Ženevi ili Pekingu, počele
odlaziti izjave potpore Beogradu baš kao da je riječ o diplomatskim
predstavništvima Jugoslavije.
"Prvi puta u povijesti dipomacije Vijeću sigurnosti iz jedne države
došla su dva oprečna zahtjeva. Imamo stanje u kojemu se
Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova... koriste za
obavljanje tuđih poslova", upozozorava u utorak na opasni presedan
komentator sarajevskog "Oslobođenja".
"Zamrznuti" Radišić je bez obzira na ovakve kritike bez
konzultacija odlučio otići na put u Grčku i to u zvanični posjet.
Njega je u posjet Ateni koji se treba realizirati narednog tjedna u
ponedjeljak pozvao grčki veleposlanik u BiH a tijekom susreta član
Predsjedništva BiH i ovaj diplomat su se "suglasili u osudi svih
ratnih djelovanja i bombardiranja Srbije od strane NATO-a".
Krajnje pristrana reagiranja dužnosnika bosanskih Srba idu tako
daleko da se svaka izjava koja bi odudarala od njihovih stajališta
proglašava izdajničkom.
Haris Silajdžić je zbog svoje potpopre udarima NATO i zalaganja za
slanje kopnenih postrojbi na Kosovo zaradio epitet "poznatog
srbomrsca" a iz Banja Luke je najavljeno kako će se zbog toga
tražiti i njegova smjena s dužnosti supredsjedatelja Vijeća
ministara.
Jedino što dva entiteta muči na isti način su sve brojnije
izbjeglice koje pristižu s druge strane Drine.
U Federaciji BiH do sada je utočište potražilo gotovo 20.000
muslimana iz Sandžaka i kosovskih Albanaca.
U Republiku Srpsku također je pristigao veliki broj Srba, krajnje
neprecizne procjene govore o tome da ih je između dvije i osam
tisuća.
Za zemlju u kojoj ima gotovo 630 tisuća raseljenih unutar svojih
granica, to je preveliki teret.
(Hina) rm sb