HRVATSKA VLADA O ILEGALNOM ZAPOŠLJAVANJU (DUŽA VERZIJA)

ZAGREB, 1. travnja (Hina) - U prošloj je godini u Hrvatskoj otkriveno 5775 radnika koji su radili na crno, od kojih su njih 1804 radila bez ikakve dozvole. To je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade kazao glavni državni inspektor Branko Jordanić podnoseći prvo izjvešće Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru ilegalnog zapošljavanja. #L# Analizom su, nastavio je Jordanić, obuhvaćena brodogradilišta, neke građevinske tvrtke, trgovačka poduzeća te tvrtke koje rade na razminiranju. U tri brodogradilišta u Hrvatskoj u prošloj godini utvrđeno je da je 480 radnika radilo na crno, a njih 189 bilo je bez ikakve radne dozvole. Na zahtjev i u suradnji sa sindikatom trgovine, Državni inspektorat je u prosincu prošle godine obavio nadzor u većim trgovačkim centrima u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Kod 342 poslodavca bilo je zaposleno 1126 djelatnika, a na crno ih je radilo 26. No, Jordanić ističe kako je utvrđeno da su mnogi bili zaposleni preko Student-servisa, kod nekih su članovi obitelji pomagali u poslu. Također je utvrđeno da je u Hrvatskoj u prošloj godini bilo 27 tisuća akvizitera koji su na svojim radnim mjestima ili negdje drugdje prodavali najrazličitiju robu od posuđa do čarapa i kozmetike. Nelegalnih radnika bilo je i u građevinskim tvrtkama posebno u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, gdje je otkriven rad na crno i u poljoprivredi. Ministar gospodarstva Nenad Porges predložio je da Državni inspektorat izradi cjelovito izvješće o ilegalnom zapošljavanju u svim segmentima, kako se ne bi stekao dojam da je to slučaj samo u brodogradnji. Ministar razvitka i obnove Jure Radić drži da treba utvrditi minimum kriterija za tvrtke koje sudjeluju u javnim natječajima, kako se ne bi događalo da građevinska poduzeća koja primjerice imaju samo dva zaposlena, dobivaju velike poslove. S tim u svezi predložio je izmjene zakona o javnim nabavama. Na sjednici Vlade istaknuto je da osobe prijavljene na zavodima za zapošljavanje odbijaju poslove, prekvalifikacije, jer ne žele raditi, ali unatoč tomu zadržavaju sva prava. To se, naglasio je premjer Zlatko Mateša, neće tolerirati jer takvih slučajeva nema u razvijenim zemljama. Zadužio je ministra rada i socijalne skrbi Josu Škaru da napravi reviziju svih prava koje proizlaze iz registracije na zavodima za zapošljavanje. "Naša politika treba biti jasna, odnosno da socijalna država treba dati onima koji nemaju", kazao je Mateša. Zadužio je potpredsjednicu Vlade Ljerku Mintas-Hodak da koordinira posao oko pripreme i donošenja Zakona o državnom inspektoratu. Također je naglasio kako su u pripremi izmjene zakona o prekršajima. U hrvatskom gospodarstvu velik je udio tzv. sive ekonomije i PDV je neće iskorijeniti i zato je potrebno da Državni inspektorat, Financijska policija i MUP zajednički obavljaju svoj dio posla, kazao je ministar financija Borislav Škegro. No, nikakve koristi od toga neće biti ako sudovi budu neažurni i ako prekršitelji prolaze samo s ukorima, kazao je Škegro. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog carinskog zakona koji je u cijelosti usklađen s europskim carinskim standardima. Predlaže se pojednostaviti postupak carinjena, dati veće ovlasti carinskoj službi, izmijeniti metode rada i težište prebaciti na naknadne provjere, istaknuo je Škegro. Predloženi zakon oslobađanje od carina svodi na najmanju moguću mjeru, odnosno samo na ono što je Hrvatska obvezna po međunarodnim ugovorima. Predviđa se ukidanje konsignacijskog skladišta i mogućnost otvaranja privatnih skladišta. Vlada je prihvatila konačni prijedlog zakona o duhanu kojim bi se u istu poziciju, a na temelju europskih standarda, stavili domaći proizvođači duhana i cigareta i inozemni. Prihvaćeno je i izvješće o položaju Hrvata kao manjine u europskim državama. Posebnu pozornost danas treba usmjeriti na hrvatsku manjinu u SRJ, kazao je Jure Radić. Naglasio je kako Vlada čini sve da bi zaštitila i pomogla Hrvatima na Kosovu koji su ostali u još vrlo malom broju. Ističući kako se Hrvatsku često proziva za poštivanje ljudskih prava i manjina, Radić je iznio podatak kako Hrvatska izdvaja 10 puta više novca negoli sve europske zemlje zajedno u kojima živi hrvatska manjina. Vlada je donijela uredbu o osnivanju prosvjetnog kulturnog centra Mađara u Hrvatskoj sa sjedištem u Osijeku. Prihvaćen je i prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između hrvatske i vlade Ruske Federacije o sprječavanju pranja novca. Taj je ugovor početkom ove godine potpisan u Moskvi. (Hina) sšh gk