DE-KOSOVO RDW-PUNO KOSOVA U SVIJETU-31. III. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW31. III. 1999.Na svijetu ima puno 'Kosova'"Čini se kao da se svijet tek probudio i da konačno shvaća strašne razmjere onoga što se događa na Kosovu, u pohodu
takozvanih akcija etničkog čišćenja. Sadako Ogata, visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), govori o više od pola milijuna kosovskih Albanaca koji su u bijegu, ponajprije u susjedne zemlje Albaniju i Makedoniju. U samo nekoliko dana izbjeglička je bijeda na Kosovu i oko Kosova poprimila dramatične crte. U većini država civiliziranoga svijeta to se u međuvremenu imenuje sasma otvoreno i bez nepotrebnog uvijanja: to što se događa ciljani je progon cijele narodnosne skupine, genocid koji ne može biti okrutniji.Zbog toga - može se zamisliti - poziv za pomoć glavnog tajnika UN-a dolazi prilično kasno, nakon što se proteklih dana ionako obavio dubokom šutnjom. No je li to nerazumljivo? U tijeku kosovske krize koja je tako razorno eskalirala, Kofi Annan je poslije propasti u Iraku u prosincu prošle godine, drugi put politički posve zanemaren, a s njim i njegova svjetska organizacija koja se za proteklih pedeset godina predavala iluziji da ima sredstva protiv svakog zla. To će odrediti buduće rasprave. Baš stoga što UN ni
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW
31. III. 1999.
Na svijetu ima puno 'Kosova'
"Čini se kao da se svijet tek probudio i da konačno shvaća strašne
razmjere onoga što se događa na Kosovu, u pohodu takozvanih akcija
etničkog čišćenja. Sadako Ogata, visoka povjerenica Ujedinjenih
naroda za izbjeglice (UNHCR), govori o više od pola milijuna
kosovskih Albanaca koji su u bijegu, ponajprije u susjedne zemlje
Albaniju i Makedoniju. U samo nekoliko dana izbjeglička je bijeda
na Kosovu i oko Kosova poprimila dramatične crte. U većini država
civiliziranoga svijeta to se u međuvremenu imenuje sasma otvoreno i
bez nepotrebnog uvijanja: to što se događa ciljani je progon cijele
narodnosne skupine, genocid koji ne može biti okrutniji.
Zbog toga - može se zamisliti - poziv za pomoć glavnog tajnika UN-a
dolazi prilično kasno, nakon što se proteklih dana ionako obavio
dubokom šutnjom. No je li to nerazumljivo? U tijeku kosovske krize
koja je tako razorno eskalirala, Kofi Annan je poslije propasti u
Iraku u prosincu prošle godine, drugi put politički posve
zanemaren, a s njim i njegova svjetska organizacija koja se za
proteklih pedeset godina predavala iluziji da ima sredstva protiv
svakog zla. To će odrediti buduće rasprave. Baš stoga što UN ni
poslije pola stoljeća svojega postojanja još nije savršen, mora se
popraviti tamo gdje cipela najviše žulja: u reformi svjetskog
Vijeća sigurnosti čija samoblokada na posljetku prijeti da će
izopačiti vlastitu povelju. Jer nedostatak suglasnosti u slučaju
Jugoslavije do intervencije NATO-a, imao je isto značenje kao i
sankcioniranje genocida na Kosovu. Pri čemu je, čini se, sasma
zaboravljeno da postoji čak i konvencija UN-a koja strogo kažnjava
genocid - iako je već pomalo ostarjela: potječe iz 1948. godine kad
je Opća izjava o ljudskim pravima ugledala svjetlo dana.
Dok dakle UN - zbog trajne samoblokade - sve više ide ad absurdum,
Kofi Annan još visoko drži zastavu humanitarne odgovornosti koju
svjetska organizacija kao cjelina i dalje snosi za žrtve nasilja
bilo koje vrste. U ovom času vrhovnom šefu UN-a drugo i ne
preostaje. Pritom se svojim pozivom da se brzoj pomoći za stotine
tisuća izbjeglica s Kosova dade najveća prednost, zamalo zaletio u
već otvorena vrata. Prvi val pomoći kosovskim izbjeglicama već je
krenuo, u znatnom opsegu i s njemačke strane. Sada se radi o tomu da
Europljani pronađu koncept, ako ne za smirivanje političke, onda
barem za rješenje humanitarne krize. Bonnska je politika to već
mjesecima tematizirala u okviru EU-a, bez većeg uspjeha. Sada je
iznenada naložena žurba. Joschka Fischer, njemački ministar
vanjskih poslova pokrenuo je inicijativu i na hitan sastanak pozvao
u Bonn EU trojku i države koje graniče s Jugoslavijom. A u utorak
idućega tjedna trebala bi se u Ženevi u međunarodnom okviru održati
konferencija UN-a o pomoći kosovskim izbjeglicama.
Osim toga, ne smije se zaboraviti: na svijetu postoji još cijeli niz
drugih 'Kosova'. UNHCR, humanitarna organizacija UN-a, širom
svijeta sada se brine o više od 22 milijuna izbjeglica. A Sadako
Ogata, visoka povjerenica, mora doslovno moljakati za svaki
pfennig, svaki cent. Za svoj je proračun u tekućoj godini tražila
milijardu dolara. Zbilja sitnica u usporedbi s onim što svijet daje
za oružje. To jest i ostaje sramotna mrlja na ionako ne baš bijeloj
košulji međunarodne zajednice, koja iz godine u godinu prijeti
razvodnjavanjem uzvišenog kodeksa vrijednosti povelje UN-a.
Osobito afrički kontinent mora imati dojam da ga je svijet
zaboravio. Tko još govori o stotinama tisuća, o milijunima žrtava
građanskoga rata u Ruandi, u Sudanu, i od nedavno opet u Kongu i oko
Konga, u Sierra Leoneu, u Angoli - da spomenemo samo neka žarišta?
Irak, Afganistan, čak i Turska: daljnji primjeri svjetskih
'Kosova' gdje unutarnja sila i politička represija stalno dovode do
novih izbjegličkih pokreta, stalno izazivaju milijunsku vojsku
izbjeglica. Taj scenarij je svjetski fenomen, s one strane svih
dnevnih aktualnosti. Izbjeglička drama na Kosovu i oko njega i na to
bi trebala podsjetiti" - drži Guenther Schmidt-Breer.
(RDW)