RFI 31. III. PREGLED TISKA

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 31. III. 1999. Današnji 'Le Monde' i 'The International Herald Tribune' objavljuju u svojim poznatim rubrikama mišljenja gledišta niza uglednih intelektualca, francuskih i američkih, o svrsi i opravdanosti rezultata vojne intervencije protiv Jugoslavije. Stajališta su podijeljena na one za i protiv. Počnimo od francuskog uglednog dnevnog lista. Prvi članak već u naslovu izražava osnovno stajalište potpisnika - 'Neovisnost Kosova kao oružje rata'... Nakon što su istaknuli neovisnost kao oblik prijetnje Miloševiću, potpisnici, stručnjaci za međunarodnu politiku, izražavaju na paradoksalan način rezerve prema vlastitoj ideji, govoreći ipak za sebe da nisu po svaku cijenu za neovisnost Kosova. Drugi apel koji je dobio potporu daleko većega broja intelektualaca objavljen je na istoj stranici u 'Le Mondeu' pod naslovima 'Zaustavljanje bombardiranja' i 'Samoodređenje'. Taj apel potpisuje 25 francuskih intelektualaca, među kojima doista i neka od najvećih imena francuske inteligencije. Oni kažu: ne prihvaćamo lažne dileme, ne prihvaćamo argumente s kojima se pokušava opravdati intervencija NATO-a. Kao lažne dileme oni u svom prosvjedu spominju sljedeće: poduprijeti intervenciju NATO-a ili reakcionarni režim u Beogradu. Jer vojna je intervencija, po ovim francuskim intelektualcima, ohrabrila separatističke tendencije Albanaca, a povrh toga učvrstila diktatorsku vlast Slobodana Miloševića. Druga lažna dilema - prihvatiti kao jedinu bazu pregovora mirovni plan 'ili bombardirati Srbiju'. NATO nije bio jedina, a naročito ne najbolja potpora realizaciji mirovnog programa. Nabrajajući argumente kojima se pokušava legitimirati intervencija NATO-a, potpisnici ovog apela francuskih intelektualaca kažu: Nije istina da bombardiranje neće proširiti požar na susjedne zemlje: Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Nije istina da NATO štiti kosovsko albansko stanovništvo i njihova prava. Nije istina da bombardiranje Srbije otvara put jednom demokratskom režimu u Beogradu. U 'The International Herald Tribune' danas su objavljena mišljenja Zbigneva Brezynskog, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Cartera, koji za razliku od svog bivšeg šefa preuzima najekstremnija gledišta američkih jastrebova. Njegova je pozicija već u naslovu istaknuta 'Bombardirati Srbe, naoružati OVK i Miloševića staviti izvan zakona. Kako je govorio De Gaulle - opširan program. No kakvi se elementi Brezynskog? On je prije svega zabrinut za jedinstvo NATO saveza pred 50. rođendan ove organizacije, kao i za nastajanje anarhičnog globalnog poretka. Ispod spomenutog priloga javlja se svojim viđenjem situacije drugi čovjek State Departmenta Stroube Talbot koji naknadno daje savjet ruskom premijeru Primakovu da bi u Beogradu ponajprije trebalo djelovati na 'zaustavljanju srpskih zločina na Kosovu'. Ugledni američki vojni komentator i specijalist za Sjevernoatlantski savez Frederic Bonnart piše kako treba zaustaviti bombardiranja i započeti pregovore. Pozicija koja se podosta približava službenom beogradskom stajalištu. Da bi NATO spasio i ono malo ugleda što mu je preostalo i da bi spriječio opasno širenje nestabilnosti diljem europskog kontinenta, što prije treba prekinuti bombardiranje. Uz iznimku 'Le Figaroa' i 'Le Soira', koji se zbog štrajka francuskih tiskarskih radnika jutros nisu pojavili na kioscima, francuski dnevnici na prvim stranicama pišu o intervenciji NATO saveza u Jugoslaviji. 'Liberation' objavljuje intervju s tajnikom NATO saveza Javierom Solanom pod naslovom 'Prioritet je zaustaviti krvoproliće'. Na naslovnoj stranici 'Liberation' ističe da Slobodan Milošević traži da se najprije zaustavi bombardiranje. NATO savez će nastaviti zračne napade sve dok se ne zaustavi etničko čišćenje Kosova, piše 'Liberation' pod naslovom 'NATO savez vraća Miloševiću njegove zločine'. 'Liberation' posvećuje punih devet stranica balkanskoj krizi. U uredničkom uvodniku ovaj list ističe da je postojala minimalna nada da će putovanje Primakova u Beograd zaustaviti utrku prema ponoru. Treba danas napomenuti, nastavlja 'Liberation', da je akcija NATO- a pokrenuta u ime kontradiktornih postulata. Izvršiti udar bez rizika, odnosno udarati i pregovarati. Ta misija ima, ako išta, jedan rezultat, piše 'Liberation', a to je da se otkloni dvosmislenost. Ako se stvari rade napola, postoji rizik da se kasnije mora utrošiti dva puta više vremena i da rezultat bude neusporedivo slabiji. 'Liberation' je poslao posebne izvjestitelje u Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru, koji prenose svjedočanstva albanskih izbjeglica s Kosova o sustavnom protjerivanju. Ovaj list radi i pregled raspoloženja u okviru političke klase u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Prema 'Liberationu' raspoloženje francuskog javnog mnijenja zabrinjava političare. Postoji mnogo sumnji u vezi s ovim ratom i francuski političari su požurili jučer i prekjučer pružiti dodatna objašnjenja javnosti. U Njemačkoj kancelar Gerhard Schroeder osigurao je opću suglasnost u pogledu akcija atlantskog saveza, ali to je samo fasada, piše 'Liberation'. Iako sve velike stranke opravdavaju sudjelovanje njemačkog zrakoplovstva u akcijama protiv Jugoslavije, za to vrijeme SPD, neokomunistička partija naslijeđena iz bivše istočne Njemačke, osuđuje intervenciju NATO saveza. Prema jednom istraživanju, većina Nijemaca sa Zapada, 69 posto, odobravaju njemačko sudjelovanje u bombardiranjima, dok je većina građana bivše istočne Njemačke, 58 posto, protiv. U Velikoj Britaniji, kako javlja dopisnik 'Liberationa', javno mnijenje odobrava rat dok među političarima postoje različita gledišta. 'Le Monde' radi pregled pozicija koje su zauzele zemlje, bivše članice NATO saveza. Te zemlje podupiru NATO savez u različitom stupnju, ovisno i o blizini Srbije, o prisutnosti manjina i povijesnim faktorima. Mađarska, Češka i Poljska, novi članovi NATO saveza, ne sudjeluju u zračnim napadima. Mađarska ima sve razloge da bude najviše zabrinuta zbog posljedica konflikta, ocjenjuje 'Le Monde'. Mađarska se brine za sudbinu 300 tisuća Mađara koji žive u Vojvodini. U Češkoj, za razliku od predsjednika Vaclava Havela, socijaldemokratska je vlada odbila otvoreno poduprijeti NATO-ve napade. U Poljskoj nitko iz političke klase nije izrazio rezerve prema intervenciji NATO saveza. Inače 'Le Monde' dossier broja posvećuje uzrocima konflikata na Balkanu. List objavljuje i dva apela francuskih intelektualaca za samoodređenje i neovisnost Kosova. Iz Podgorice izvjestitelj 'Le Monda' šalje izvješće pod naslovom 'Crna Gora u klopci, između Beograda i NATO saveza'. Bombardirana, suočena s valom izbjeglica, Crna Gora riskira da bude destabilizirana. 'La Monde' pravi bilancu dosadašnjih zračnih napada na vojne ciljeve u Jugoslaviji. Uzbune na terenu sada se sve češće daju tek nakon prelaska zrakoplova, zbog čega se u okviru NATO pakta izvlači zaključak o slabljenju srpske protuzračne odbrane. 'Le Monde' piše da predstavnici zapadne alijanse ne žele komentirati eventualnu upotrebu komandosa na Kosovu. Nije običaj stožera zbog sigurnosnih razloga potvrditi slanje komandosa na neprijateljski teritorij, ali svi znaju, piše 'Le Monde' da su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska diskretno rasporedile jedinice u Bosni i Makedoniji. Običaj je da se za uobičajene akcije avijacije ubace komandosi sa zadatkom da navode avione prilikom napada na ciljeve na zemlji. Avioni u tom slučaju lete jako nisko da bi gađali ciljeve koje komandosi označavaju laserskim znakom, piše 'Le Monde'. (RFI)