ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) donijelo je jučer odluku prema kojoj mirovine od 1. siječnja ove godine rastu 3,9 posto, temeljem usklađivanja mirovina prema rastu plaća i
troškova života u drugom polugodištu prošle godine. Umirovljenici će povećanje, zajedno sa zaostatcima za siječanj i veljaču, dobiti s mirovinom za ožujak, koja se isplaćuje u travnju, izvijestili su na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Upravnog vijeća HZMO-a Željko Potočnjak i ravnateljica Zavoda Dunja Vidošević.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje (HZMO) donijelo je jučer odluku prema kojoj
mirovine od 1. siječnja ove godine rastu 3,9 posto, temeljem
usklađivanja mirovina prema rastu plaća i troškova života u drugom
polugodištu prošle godine. Umirovljenici će povećanje, zajedno sa
zaostatcima za siječanj i veljaču, dobiti s mirovinom za ožujak,
koja se isplaćuje u travnju, izvijestili su na današnjoj
konferenciji za novinare predsjednik Upravnog vijeća HZMO-a Željko
Potočnjak i ravnateljica Zavoda Dunja Vidošević. #L#
Datum početka isplate mirovina i dalje će biti neizvjestan, ističe
Dunja Vidošević, obzirom na velike poteškoće oko namicanja
potrebnog novca za isplatu. Uspije li se Zavod kreditno zadužiti
kod Ministarstva financija i kod banaka - koje sve češće odbijaju
fondu posuđivati novac, isplata bi mogla krenuti 17. u mjesecu. Ako
mogućnost zaduženja izostane, isplata bi mogla početi tek od 30.
travnja, rekla je ravnateljica HZMO.
Zavod, naime, u prvih deset dana u mjesecu naplati svega 30 posto
doprinosa. Najveći priljev novca, u kojemu se prikupi oko 300
milijuna kuna, jest između 10 i 15. u mjesecu, no i nakon toga još
uvijek nedostaje 500 milijuna kuna za normalnu isplatu. Uz to, do
15. u mjesecu, naglašava ravnateljica, valja vratiti stare
kredite, da bi se u drugoj polovici mjeseca mogli ponovno
zadužiti.
Obzirom na tekući deficit, koji je u prva dva mjeseca 1999. iznosio
230 milijuna kuna, dok je primjerice, iako također visok, u cijeloj
1998. iznosio 480 milijuna kuna, Upravno vijeće zadužilo je
ravnateljicu Zavoda da izradi prijedlog mjera kojima bi se
zaustavilo povećanje nelikvidnosti fonda. Prijedlog rješenja bit
će potom predložen Vladi.
Kao prioritetnu zadaću Dunja Vidošević ističe sređivanje
financijskog stanja, budući je nastavljen trend u kojem su rashodi
sve veći, a prihodi od doprinosa sve manji. Ustrajat će se stoga na
naplati duga od 4 milijarde kuna za neplaćene doprinose pa će, nakon
oglašavanja najvećih dužnika u medijima, započeti pljenidba
njihove imovine, ako dug ne podmire. Procjenjuje se da je od 2
milijarde kuna duga pravnih osoba naplativo svega 30 posto, dok se
za naplatu duga od fizičkih osoba, u iznosu od 1,8 milijardi kuna,
više ne može čekati, s obzirom da je cijeli pravni postupak prema
njima završen. Posebno zabrinjava da su neki dugovi stari više od 6
godina.
Ravnateljica je navela i da 20.800 pravnih osoba u prošloj godini
nije uplaćivalo doprinos za mirovinsko osiguranje za 208 tisuća
zaposlenih. Da je to plaćeno, Zavod bi prihodovao 558 milijuna
kuna.
Dunja Vidošević također naglašava da je potrebno odlučiti kako
upravljati imovinom fonda vrijednom 8,5 milijardi kuna, gdje se
najveći dio - 7 milijardi kuna - odnosi na dionice i udjele u
dioničkim društvima.
Upravno vijeće jučer je donijelo i odluku da aktualna vrijednost
najniže mirovine iznosi 34,08 kuna za jednu godinu staža, što će,
kako je rekao Potočnjak, posebno pogodovati poljoprivrednicima i
obrtnicima.
(Hina) mt db