ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - "Crveni teror u Dubrovniku, listopad 1944." naziv je zbornika koji prikazuje događaje s dubrovačkog područja, kada su mnogi Hrvati bez suđenja proglašavani "narodnim neprijateljima" i ubijani. Zbornik je
izdala dubrovačka Matica hrvatska kao rezultat znanstvenog kolokvija, održanog 1994. u Dubrovniku, u povodu 50. obljetnice tih tragičnih događaja, rečeno je na današnjem predstavljanju u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - "Crveni teror u Dubrovniku, listopad
1944." naziv je zbornika koji prikazuje događaje s dubrovačkog
područja, kada su mnogi Hrvati bez suđenja proglašavani "narodnim
neprijateljima" i ubijani. Zbornik je izdala dubrovačka Matica
hrvatska kao rezultat znanstvenog kolokvija, održanog 1994. u
Dubrovniku, u povodu 50. obljetnice tih tragičnih događaja, rečeno
je na današnjem predstavljanju u Matici hrvatskoj u Zagrebu.#L#
Pod izgovorom antifašističke borbe rađene su proskripcione liste
na kojima su bili katolici i zagovaratelji hrvatske nacionalne
misli, ustvrdio je predsjednik dubrovačke Matice Vlaho Benković.
Zbornik daje dosad najiscrpniji pregled zbivanja, rekao je, od
uspostave jugokomunističke vlasti putem tajne policije i Ozne do
pogubljenja Hrvata na otočiću Daksi kraj Dubrovnika.
Zbornik su predstavili njegovi autori Trpimir Macan, Hrvoje Kačić,
Frano Glavina i Joško Radica. Uz njih, na zborniku su radili Josip
Sopta, Josip Antolović i Luka Bradarić.
Po riječima Joška Radice, sudovi koji su optuživali Hrvate na smrt
nisu ni postojali, nisu se vodile nikakve istrage, a uhićenici nisu
mogli govoriti u svoju obranu. Radica je upozorio da je teško
istraživati to razdoblje jer su arhivi vjerojatno u Beogradu, a
istraživačima nisu dostupni ni takvi arhivi u Hrvatskoj.
Kao bitan uzrok događaja na tom području, Hrvoje Kačić je izdvojio
izjednačavanje antifašizma sa staljinizmom i boljševizmom, što je
nazvao "najvećom zabludom i falsificiranom istinom" onog doba.
Naglasivši da nijedno razdoblje u suvremenoj povijesti nije bilo
toliko istraživano i istodobno krivotvoreno kao ono od 1941. do
1945., Fran Glavina je kazao kako je vrijeme da hrvatska
historiografija pokrene projekt istraživanja da se vidi koliko je
hrvatskih antifašista stradalo od komunista.
(Hina) ag im