BBC 27. III. PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 27. III. 1999. Pregled tiska Pregled pisanja britanskog tiska o NATO-ovim zračnim udarima na Jugoslaviju počinjemo tekstom Laure Silber u današnjem 'The Financial Timesu'. U svojoj analizi sukoba na Balkanu u 90-im, ona ističe: Da je NATO potopio barem jedan jugoslavenski ratni brod koji je bombardirao hrvatski biser Jadrana Dubrovnik 1991., on sada vjerojatno ne bi morao voditi rat protiv suverene zemlje u Europi. Jednostavna ekshibicija moći tada je mogla uvjeriti JNA, koju je prisvojio srpski predsjednik Slobodan Milošević, kako se ne može nekažnjeno gaziti međunarodne zakone. No od tada je Milošević puno toga naučio. On je shvatio logiku nasilja i ako hoće, može iskorištavati nesigurnost i nesložnost diplomacije zapadnih sila. Zaslijepljeni blještavilom posthladnoratovske ere Sjedinjene Države i Europa nisu poduzele nikakve korake da zaustave Miloševića i njegove nacionalističke suradnike u drugim republikama bivše Jugoslavije. Oni su propustili niz prigoda da zaustave raspad te države na nasilan način. Jedan od razloga leži u vakuumu koji je nastao nakon raspada Sovjetskoga Saveza i istočnog bloka, pri čemu je Jugoslavija izgubila svoju stratešku važnost. Laura Silber u svojoj analizi u današnjem 'The Financial Timesu' dalje podsjeća kako je upravo na Kosovu, u travnju 1987., Milošević, tada kao predsjednik Komunističke partije Srbije, poručio srpskom narodu 'Nitko ne sme da vas bije', nametnuvši se kao zaštitnik svih Srba. Dvije godine kasnije on je Kosovu ukinuo autonomiju, stavljajući ga pod izravnu vlast Beograda. On je, podsjeća 'The Financial Times', na proslavi 600. godišnjice srpskog poraza od Turaka na Kosovu polju izjavio: 'Šest stoljeća kasnije mi smo ponovno u svađama i bitkama. To nisu oružane bitke, no ni one nisu isključene'. Kad su Slovenija i Hrvatska bile na rubu proglašenja svoje neovisnosti, Zapad se time nije previše pozabavio. Američki predsjednik Bush dao je tadašnjem američkom državnom tajniku samo jedan dan da pokuša očuvati jedinstvo Jugoslavije. No kad je Bonn potaknuo ostale članice Europske unije da priznaju Sloveniju i Hrvatsku, piše 'The Financial Times', Jugoslavija je bila uništena. U iduće četiri godine Ujedinjeni narodi i Europa pokušali su najprije u Hrvatskoj, a potom u Bosni ishoditi mirovni plan. Nakon što su četiri godine igrale sporednu ulogu, Sjedinjene Države su preuzele vodstvo 1995., spremne da diplomaciju potpomognu vojnom silom. To je rezultiralo Daytonskim sporazumom koji je uslijedio nedugo nakon NATO-ovih zračnih napada u Bosni i Hercegovini. Bosanski sporazum ovisio je o suradnji Slobodana Miloševića. Taj sporazum je čini se pomogao poboljšanju njegova ugleda u očima svijeta. No bilo je samo pitanje vremena kad će se on okrenuti na Kosovo. Još jednom je svijet propustio uočiti problem, prije nego što je bilo prekasno, zaključuje 'The Financial Times'. 'The Daily Telegraph' piše kako su NATO-ovi piloti zbunjeni činjenicom što dosad nije bilo nikakvog odgovora srpskih protuzračnih raketa na njihove napade. Osim uzleta MIG-ova te povremene protuzračne paljbe, srpske reakcije do sada nije bilo. No ta je činjenica ujedno bila i veliko olakšanje za pilote. Zapadni analitičari pak ističu kako to pruža naznake kako će ofenziva biti dugotrajna, dok jugoslavenski eksperti najavljuju kako bi odgovor mogao uslijediti već ovoga vikenda. Milošević računa s tim da bi, ako njegov sustav obrane uspije oboriti nekoliko NATO zrakoplova, to moglo dovesti do povećanja broja i prevage onih koji se protive zračnim udarima i traže njihovo dovršenje. S druge strane, pogoršanje vremenskih uvjeta moglo bi utjecati i na provedbu NATO- ovih udara. Neki vjeruju kako je Milošević izabrao taktiku igranja dugotrajne igre, taktiku čekanja. 'The Daily Telegraph' piše i kako je bombardiranje Srbije postalo prvi tzv. 'Internet rat'. Naime iz dana u dan upravo elektronskom poštom iz Beograda i Prištine, od tamošnjih stanovnika, stiže najviše informacija o situaciji i događajima. Od kada su srpske vlasti naredile zapadnim novinarima da napuste Srbiju i Kosovo, elektronska pošta je postala jedan od osnovnih putova za slanje informacija. 'The Guardian' u jednom od svojih današnjih komentara ističe kako Srbi na cijene činjenicu koliko je oprezno protiv njih upotrjebljena sila. Zbog čega nas bombardiraju, pitaju se stanovnici Beograda i pritom se, piše 'The Guardian', čini se ne mogu sjetiti čak ni neprekidnog bombardiranja Sarajeva, uništenje Vukovara ili pak paljenja sela na Kosovu. Ne vrijedi govoriti kako se Milošević trudio da takve slike ne dospijevaju na TV ekrane, jer svaki Srbin koji je to zaista želio, saznao je za kakve su sve strahote Srbi odgovorni u proteklih osam godina. Pitanje koje bi se stoga trebali postaviti jest - kada su svi drugi na području bivše Jugoslavije toliko propatili, zašto ne bismo i mi. A bombardiranje Srbije planirano je s velikom pozornošću kako bi se, piše 'The Guardian', izbjegle civilne žrtve, dok su srpske snage kada su vodile rat u Hrvatskoj i Bosni, radile upravo suprotno. Što se tiče Beograda, njegovi bi se građani trebali više brinuti o provalnicima nego o NATO-ovim zrakoplovima. Jer NATO akcije ni u kojem slučaju ne mogu biti tako krvave kao što su to u prošlosti bile srpske akcije na mjesta i gradove. Odgovor na 'zbog čega' je 'zbog toga', a Kosovo je upravo zbog pogrešnih procjena Zapada i odbijanja razmatranja činjenica na Balkanu proteklih godina. Sadašnje upletanje Zapada pokazuje zbog čega se pogrješke koje su do toga dovele, ne smiju ponavljati, ističe u jednom od svojih komentara današnji 'The Guardian'. (BBC)