LJUBLJANA, 28. ožujka (Hina) - Mješoviti su osjećaji kojima Slovenci ovih dana doživljavaju zračnu intervenciju NATO saveza u Jugoslaviji. Kompleks nekadašnje pripadnosti jugoslavenskom prostoru djeluje na opredjeljivanje više od
sadašnje pripadnosti Partnerstvu za mir NATO saveza.
LJUBLJANA, 28. ožujka (Hina) - Mješoviti su osjećaji kojima
Slovenci ovih dana doživljavaju zračnu intervenciju NATO saveza u
Jugoslaviji. Kompleks nekadašnje pripadnosti jugoslavenskom
prostoru djeluje na opredjeljivanje više od sadašnje pripadnosti
Partnerstvu za mir NATO saveza.#L#
Ankete provedene odmah nakon početka bombardiranja vojnih ciljeva
Miloševićeva režima pokazuju da Slovenci dobrim dijelom odobravaju
napade, ali se boje da bi eskalacija destabilizirala i njihovu
državu. Do napada NATO-a moralo je doći prije, odgovor je 41 posto
ispitanika - otkriva u nedjelju sondaža ljubljanskog "Dela". Da je
izabran pravi trenutak za akciju drži 24 posto ispitanika. Zašto je
trenutak pravi - Zato jer diplomatskih sredstava za rješenje
humanitarne katastrofe na Kosovu nije više bilo, odgovor je
potonjih.
To je uostalom i službeno stajalište Ljubljane koja je kao nestalna
članica Vijeća sigurnosti glasovala protiv ruske rezolucije da se
napad osudi i prekine. Ministarstvo vanjskih poslova u subotu je
izrazilo zabrinutost širenjem nasilja nad civilnim stanovništvom
Kosova, dajući do znanja da je i dalje na strani onih koji podupiru
rješenje iz Rambouilleta. Slično je i u političkim strankama koje
su u parlamentarnoj raspravi proteklog tjedna podržale
intervenciju. Sve Nacionalne stranke Zmage Jelinčiča koji je u svom
karakterističnom tonu optužio Drnovšekovu vladu za servilnost
prema Zapadu i izrazio bojazan da bi Milošević mogao izazvati treći
svjetski rat.
Boje se i neki ekonomisti zbog gospodarskih posljedica ako bi kriza
- koja i nije tako daleko - duže trajala. I slovenski hoteli dobili
su mnogo otkaza turista za uskršnje blagdane, vladin ured za
turističku promociju računa da će se prihod od te grane smanjiti za
20 posto. Trpjet će i trgovina sa SRJ koja je lani iznosila oko 120
milijuna dolara, ali bi posredno mogli biti ugroženi i neki poslovi
s Rusijom. Direktor jedne farmeceutske tvrtke boji se na primjer da
bi Rusija mogla bojkotirati njihove proizvode jer je Slovenija
NATO-u dala na upotrebu svoj zračni prostor.
Ne postoje na žalost ispitivanja koja bi pokazala jesu li Slovenci
na strani Srba ili Albanaca u njihovu povijesnom sporu oko Kosova.
Pokazala bi vjerojatno da se u proteklih desetak godina u Ljubljani
u tom pogledu mnogo promijenilo. Danas vladajući liberalni-
demokrati (nekad pod firmom Saveza socijalističke omladine) pod
vodstvom sadašnjeg ministra kulture Jožefa Školča isforsirali su
prije 10 godina demonstrativni skup u ljubljanskom Cankarevom domu
na kojem se protestiralo protiv represije protiv Albanaca i
ukidanja autonomije Kosova. Na toj se je temi tada profilirao
partijski liberalizam Ljubljane koja je došla u sukob s Beogradom,
a Milan Kučan je izjavio kako albanski rudari protestnim
zatvaranjem u jame brane ravnopravnost republika i ustav iz 1974.
Današnje liberale pod Drnovšekovim vodstvom vodi pragmatizam i
realpolitika. S udaljavanjem iz središta krize u zadnjih nekoliko
godina Slovenija je došla u poziciju stanovitog igrača u krizi koja
je daleko od očiju i srca, ali još uvijek dovoljno blizu da bi se
mogla zanemariti. U razgovoru u Ljubljani s ruskim veleposlanikom
Tigranom Karahanovim - koji mu je pred glasovanje u Vijeću
sigurnosti predao Jelcinovu poslanicu - Drnovšek je proteklog
tjedna rekao kako se je Ljubljana o Kosovu i stanju u Jugoslaviji
spremna konzultirati i sa Moskvom. Slovenski sugovornici o tome
sigurno imaju što reći. Uostalom i američka državna tajnica
Madeleine Albright - kako su prilikom nedavnog posjeta Borisa
Frleca Washingtonu javili slovenski mediji - zamolila je slovenske
političare da joj pomognu u analizi razmišljanja Slobodana
Miloševića, odnosno da "pogledaju u njegov mozak".
(Hina) fl dr