US-BOMBARDIRANJE-Organizacije/savezi US NYT 25. III.BOMBARDIRANJE SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES25. III. 1999.Zračna kampanja protiv Jugoslavije"S jučerašnjim početkom savezničkih zračnih i raketnih napada na Jugoslaviju, duga je
kosovska kriza ušla u novu, neizvjesnu i nesumnjivo opasniju fazu. U širem smislu, napadi su važna prekretnica za Atlantski savez. Iako su zrakoplovi NATO-a prije nekoliko godina napali srpske gerilce u Bosni, savez nikad prije nije svoje vojne snage okrenuo protiv suverene države.Zračni su napadi potpuno opravdani. Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević odbacio je sve pokušaje smislene diplomacije i pogazio obveze koje je sam preuzeo i pojačao vojnu kampanju protiv nevinih kosovskih civila. Cilj je NATO-a zaštititi te civile sputavanjem jugoslavenske vojske i, osim toga, prisiliti g. Miloševića da prihvati kompromisni mirovni plan koji su zastupnici albanske većine s Kosova već prihvatili. Pa ipak su neke zemlje, posebno Rusija, nezadovoljne savezničkom intervencijom u podupiranju tih ciljeva. Washington mora pažljivo upravljati diplomatskom stranom sukoba i tražiti načine da napetosti s Moskvom svede na najmanju moguću mjeru.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
25. III. 1999.
Zračna kampanja protiv Jugoslavije
"S jučerašnjim početkom savezničkih zračnih i raketnih napada na
Jugoslaviju, duga je kosovska kriza ušla u novu, neizvjesnu i
nesumnjivo opasniju fazu. U širem smislu, napadi su važna
prekretnica za Atlantski savez. Iako su zrakoplovi NATO-a prije
nekoliko godina napali srpske gerilce u Bosni, savez nikad prije
nije svoje vojne snage okrenuo protiv suverene države.
Zračni su napadi potpuno opravdani. Jugoslavenski predsjednik
Slobodan Milošević odbacio je sve pokušaje smislene diplomacije i
pogazio obveze koje je sam preuzeo i pojačao vojnu kampanju protiv
nevinih kosovskih civila. Cilj je NATO-a zaštititi te civile
sputavanjem jugoslavenske vojske i, osim toga, prisiliti g.
Miloševića da prihvati kompromisni mirovni plan koji su zastupnici
albanske većine s Kosova već prihvatili. Pa ipak su neke zemlje,
posebno Rusija, nezadovoljne savezničkom intervencijom u
podupiranju tih ciljeva. Washington mora pažljivo upravljati
diplomatskom stranom sukoba i tražiti načine da napetosti s Moskvom
svede na najmanju moguću mjeru.
Predsjednik Clinton, koji se jučer dvaput obratio američkom narodu
u vezi s Kosovom, dobro je uobličio glavne probleme. Priznavši
rizik djelovanja, on je istaknuo opasnosti nedjelovanja, opisujući
povijest područja kao 'bačvu baruta u srcu Europe', čiji su sukobi
već prije eksplodirali u širi rat. On je s pravom naglasio moralni
imperativ zaštite nevinih ljudi od ubijanja i razaranja njihovih
domova te je naveo potrebu da NATO bude postojan u zaustavljanju tih
zločina.
U suprotstavljanju g. Miloševiću i njegovim oružanim snagama, NATO
je pokrenuo silnu zračnu silu. Savez ima gotovo 400 ratnih
zrakoplova, od tog pola američkih, smještenih u blizini
Jugoslavije. Razarači, krstaši i podmornice naoružane s krstarećim
raketama ophode obližnje vode Mediterana. Mnogi bi dodatni
zrakoplovi i rakete mogli biti na raspolaganju, pokaže li se
produžena bombaška kampanja nužnom.
Pa ipak, ne može biti jamaca da će sami zračni napadi natjerati g.
Miloševića na kompromis, kao ni ikakvog jasnog konsenzusa o tome
koje vojne ili diplomatske korake poduzeti pokaže li se zračna sila
nedovoljnom.
Unatoč uporabi krstarećih raketa i nevidljivih bombardera, postoji
poveći rizik da jugoslavenska obrana sruši savezničke zrakoplove.
Jugoslavenska je vojska jedna od najvećih i najsnažnijih u Europi,
opremljena pokretnim protuzrakoplovnim topovima koje je moguće
ušutkati samo niskoletećim zrakoplovima.
Ti čimbenici upućuju na potrebu za postojanošću, upornošću i
jedinstvom NATO saveznica, sad kad je napad pokrenut. U teoriji,
složeni etnički i vjerski sukob Jugoslavije mogli su jedinstvo 19
članica NATO saveza staviti na ozbiljnu kušnju. U stvarnosti,
suočen s tvrdokornošću i okrutnošću g. Miloševića, NATO je
razmjerno lako postigao jedinstveno stajalište. To je ohrabrujuće,
budući da je logično očekivati da će NATO u budućnosti možda opet
morati intervenirati u europskim etničkim sukobima", zaključuje
uvodničar lista.