SARAJEVO, 25. ožujka (Hina) - Medijska agencija Hrvatskog novinarskog društva "Press data" organizirala je u četvrtak u Sarajevu predstavljanje knjige Branka Matana "Domovina je teško pitanje" koja je svojim otvorenim
problematiziranjem krivnje za zločine počinjene tijekom rata već izazvala značajnu pozornost javnosti u Hrvatskoj.
SARAJEVO, 25. ožujka (Hina) - Medijska agencija Hrvatskog
novinarskog društva "Press data" organizirala je u četvrtak u
Sarajevu predstavljanje knjige Branka Matana "Domovina je teško
pitanje" koja je svojim otvorenim problematiziranjem krivnje za
zločine počinjene tijekom rata već izazvala značajnu pozornost
javnosti u Hrvatskoj.#L#
Govoreći u ime izdavača Mario Bošnjak je podsjetio kako se "Press
data" odlučila objaviti Matanovu knjigu nakon što je to odbila
učiniti Matica hrvatska ne želeći da se na koricama nađe i slika
bošnjačkog logoraša iz Dretelja.
Bošnjak je istaknuo kako je ova knjiga, bez obzira što tko o njoj
mislio, samo izraz neotuđivog ljudskog prava na gnušanje nad
zločinom, a značajna je jer je pisana s prve crte borbe da bi se to
pravo održalo.
Sam autor je tijekom promocije održane u galeriji franjevačkog
samostana Sv. Ante ocijenio da odbijanje Matice hrvatske da izda
njegovu knjigu uz prijeporno obrazloženje predstavlja jasnu sliku
društvenih frustracija današnje Hrvatske izazvanih potisnutom
krivnjom čiji je Dretelje simbol.
Branko Matan je pojasnio kako za njega osobno moralni zakoni
vrijede uvijek i ne mogu se nadomjestiti nekim "višim
vrijednostima" koji se, primjerice, nameću s obrazloženjem potrebe
obrane državnih interesa.
"Hrvatska koja je napravila Dretelj nije jedina Hrvatska jer
postoji i ona koja se identificirala sa dreteljskim žrtvama", rekao
je Matan.
Jedan od promotora Neven Šimac ocijenio je da Matanova knjiga
pokazuje kako je bez obzira na rat i sve što on nosi, u svakom pa i
ovom vremenu bilo budnih savjesti koje bi se pobunile protiv
zločinaca, a naročito onih koji bi zapovjedi za zločine izdavali iz
svojih ureda.
"Pitanje koje nam se postavlja je želimo li zaboraviti ili ne
saznati", kazao je Šimac dodavši da Matan svojim pisanjem iznova
ukazuje na odgovornost politike koja je zagovarala podjelu Bosne.
Jedan od bivših dreteljskih logoraša Behdžet Mesihović kazao je
kako je već dugo čekao da u Sarajevo stigne netko poput Matana, tko
nije Bosanac, a zagovara vrijednosti koje se u njoj istinski
njeguju.
Mesihović drži da je odgovornost onih koji su svojim rukama
počinili zločine još uvijek manja od njihovih nalogodavaca.
Na sarajevskoj promociji govorili su i Željko Ivanković, Slobodan
Lang te fra Luka Markešić.
(Hina) rm dh