ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada svojim amandmanom u potpunosti odustaje od poglavlja prijedloga zakona o otocima koje se odnosilo na raspolaganje zapuštenim poljoprivrednim zemljištem i zgradama na otocima. Vlada je tako
postupila ne želeći stvarati klimu da država želi nešto novo nacionalizirati, odnosno zadirati u privatno vlasništvo, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove Jure Radić na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada svojim amandmanom u
potpunosti odustaje od poglavlja prijedloga zakona o otocima koje
se odnosilo na raspolaganje zapuštenim poljoprivrednim zemljištem
i zgradama na otocima. Vlada je tako postupila ne želeći stvarati
klimu da država želi nešto novo nacionalizirati, odnosno zadirati u
privatno vlasništvo, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar
razvitka i obnove Jure Radić na današnjoj sjednici Zastupničkog
doma Hrvatskog državnog sabora. #L#
Konačnim prijedlogom zakona o otocima koji je pred zastupnicima u
drugom čitanju žele se stvoriti preduvjeti za zaustavljanje
demografskog i gospodarskog nazadovanja otoka. Stanovništvo otoka
u ovom je stoljeću gotovo prepolovljeno, a gospodarske su
aktivnosti, pogotovo na udaljenim otocima, gotovo potpuno izumrle,
kazao je Radić.
Predloženim zakonom otoci bi se podijelili u dvije skupine, a
posebno bi se stimulirala prva skupina, otoci koji su u težem
položaju.
U nizu poticajnih mjera posebno se izdvaja prometno povezivanja
otoka. Predlaže se da se svakom naseljenom otoku omoguće tri
brodske veze dnevno s kopnom ili većim centrima na drugim otocima,
od kojih bi dvije bile brze brodske linije. Te bi veze trebale
zaživljavati kroz četiri godine.
Cijena karata na tim linijama, kazao je Radić, ne bi smjela biti
veća od cijene u javnom prigradskom prijevozu na zagrebačkom
području, i vrijedit će za sve, ne samo otočane.
Vlada je predvidjela i mjere za poticanje gospodarstva, primjerice
kroz posebno povoljne kredite, te olakšice u plaćanju vode u
otočkim domaćinstvima.
Niz su kritika na predloženi zakon imali oporbeni klubovi
zastupnika. Zakonom se neće ništa bitno promjeniti, a to mu i nije
ambicija, tvrdi Damir Kajin (Klub IDS-a) koji ga dovodi u vezu sa
parlamentarnim izborima. Pita zašto u njemu nema brijunskih otoka i
dokle će se "povlačiti njihova eskteritorijalnost". Traži da se oni
uvrste u zakon, odnosno da se otočje "vrati narodu".
I HSLS, kazao je Joško Kontić, smatra da Brijuni ili njihov dio ne
trebaju biti rezidencija osigurana "samo za jednog čovjeka, pa bio
on i Predsjednik Republike". Kontić je mišljenja da otoke ne bi
trebalo dijeliti u dvije skupine, nego ih sve poticati mjerama
predviđenim za prvu, nerazvijeniju skupinu otoka. Protivi se i
odredbi po kojoj bi se dio nekog otoka mogao prebacivati iz jedne u
drugu skupinu, jer bi u tome ponekad ulogu mogli imati i politički
razlozi.
Više je puta spomenuto i pitanje gospodarske i financijske pomoći
otocima. Tako Kajin smatra da je, želi li se stvarno pomoći otocima,
nužno formirati poseban fond za razvoj otoka. Ante Tukić (Klub LS-
a) ocjenjuje da bi znatno učinkovitija za pomoć otocima bila
decentralizacija sredstava.
Marin Jurjević (Klub SDP-a) zamjećuje da u zakonu nema ni riječi o
sredstvima potrebnim za njegovo izvršavanje. Podsjetio je da se u
ovogodišnjem proračunu za otoke izdvaja oko 54 milijuna kuna, a da
je Vlada u prvom čitanju iznijela podatak da je za izvršenje zakona
potrebno 980 milijuna kuna godišnje.
Oporbeni su klubovi pozdravili Vladinu odluku da se iz zakona
izostave odredbe o raspolaganju zapuštenim zemljištem i kućama na
otocima.
Rasprava o predloženom zakonu o otocima bit će nastavljena nakon
izlaganja ministra vanjskih poslova Mate Granića o mjerama koje
Hrvatska poduzima nakon NATO-ovih zračnih napada na SRJ.
(Hina) bn/bm im