UNUTARNJA POLITIKA - DANAS - 24. OŽUJKA - UKRATKO

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - ZAGREB - U Hrvatskoj je prošle godine razminirano 14,3 četvornih kilometara, a sumnjiva minirana površina, procijenjena na 13.000, smanjena je na 6000 četvornih kilometara. Za ovu godinu u proračunu je osigurano oko 200 milijuna kuna za razminiranje što neće biti dostatno za veće pomake u razminiranju. Stoga treba pronaći i alternativne izvore financiranja, istaknuto je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Raspravom o Izvješću o provedbi Plana razminiranja hrvatskog državnog prostora i utrošku sredstava u 1998. završen je današnji rad Zastupničkog doma koji 38. sjednicu nastavlja sutra. Zastupnički dom zaključio je i raspravu o izmjenama i dopunama Poslovnika, koje predlaže Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Najviše zamjerki i izneseno je na dvije temeljne promjene - nov način reguliranja Aktualnog sata, te na prijedlog da se za javnost zatvore sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a nazočnost ograniči isključivo na članove Odbora. ZAGREB - Predsjednik SDP-a Ivica Račan ocijenio je danas da inicijatorima osnivanja istražnog povjerenstva za oduzimanje oružja Teritorijalne obrane (TO) Hrvatske 1990. nije do istine već do podmetanja. To je razvidno nakon saborske rasprave koja je zaključena u Zastupničkom domu, kazao je Račan na konferenciji za novinare Kluba SDP-a. Tu ocjenu Račan temelji na prijedlogu da se istraga o oduzimanju oružja TO ograniči na vrijeme do 30. svibnja 1990. "Time su priznali da im nije do istine i sami su sebi zabili autogol", rekao je. Podsjetio je da je vojni vrh tadašnje JNA 14. svibnja 1990. donio odluku o razoružanju TO Hrvatske, a da je nakon nekoliko dana tadašnje predsjedništvo Hrvatske reagiralo i tražilo da se ta odluka poništi, što je iz Beograda odbijeno. ZAGREB - Hrvatski časnički zbor (HČZ) protivi se svakom pokušaju kriminaliziranja i Domovinskog rata i vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja", priopćeno je danas iz HČZ-a. Hrvatski časnički zbor također osuđuje i "pristranost Haaškog suda" i odlučno podupire hrvatsku Vladu da nijedan hrvatski general ne bude izručen tom sudu. ZAGREB - Na glavnoj raspravi u kaznenom postupku protiv optuženoga Dinka Šakića danas je svjedočio Miljenko Bobanac (1922.), koji je nakon uhićenja, 10. kolovoza 1942., bio zatvoren u Slavonskome Brodu odakle je 7. listopada 1942. odveden u jasenovački logor. Po njegovim riječima, uhićen je kao skojevac, a i sestra Pavica bila mu je zatočena u starogradiškom i jasenovačkom logoru. Amnestiran je i pušten 30. kolovoza 1944. "Tada mi je Dinko Šakić uručio otpusnicu i zaželio svako dobro", izjavio je Bobanac dodavši kako je amnestiran nakon Titova proglasa domobranima. Svjedok je govorio o velikom nastupu 18. listopada 1942. kad je likvidirao 600 srijemskih Srba i Roma te 6 slovenskih svećenika. Tu likvidaciju, po riječima svjedoka, vodio je Tomić, a upravitelj logora tada je bio Ivica Brkljačić. Na upit županijskog državnog odvjetnika je li bio nazočan nekoj likvidaciji kad je optuženi Šakić bio zapovjednik logora, Bobanac je rekao da nije jer je tada bio u ustaškoj bolnici u Jasenovcu. "Šakić je primio upraviteljstvo logorom poslije Uskrsa 1944., kad je bilo zatišje, tada nije bilo masovnih likvidacija. Tako je bilo i u lipnju, srpnju i kolovozu. Kad je on bio zapovjednik, nisam dolazio u kontakt s njim", rekao je Bobanac napomenuvši kako u tom razdoblju nije vidio ni čuo niti za jednu masovnu likvidaciju iako je pojedinačnih bilo. ZAGREB - Smanjivanje vremenske razdaljine želježničkim prometom od Budimpešte do Zagreba, sa šest na četiri sata, cilj je današnjeg razgovora hrvatskog ministra pomorstva, prometa i veza Željka Lužavca i mađarskog ministara prometa, komunikacija i vodenog gospodarstva Kalmana Katone na sastanku u Zagrebu. Pojednostavljenjem carinskih i graničnih formalnosti mogu se ukloniti vremenske prepreke odvijanju želježničkog prometa , riječi su dvaju ministara. ZAGREB - "Stajališta državnog vodstva o stanju u gospodarstvu i mjerama za osiguranje daljnjeg gospodarskog razvitka", koje je hrvatskoj javnosti iznio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, potvrda su utemeljenosti stavova i ocjena stanja i problema u gospodarstvu koje je Hrvatska udruga poslodavaca opetovano prezentirala Vladi i javnosti proteklih godina. Na žalost, činjenica je da su se pritom aktualni obnašatelji izvršne vlasti najčešće oglušivali o argumentirane ocjene i prijedloge poslodavaca, tako da je nepovratno izgubljeno previše vremena i brojne prigode za poboljšanje stanja i početak rješavanja problema, ocjenili su članovi Predsjedništva HUP-a danas na izvanrednoj sjednici. ZAGREB - Zaposleni u Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Zagrebu prosvjedovali su danas zbog kašnjenja plaća za veljaču koje su, prema ugovorima o radu, trebale biti isplaćene do 10. u mjesecu. Prosvjed je organizirao Sindikat zaposlenih u hrvatskom mirovinskom osiguranju. Skupovi zaposlenika, na kojima je iskazano nezadovoljstvo zbog neisplate plaća za 3.300 radnika HZMO održani su u svih dvadeset područnih službi mirovinskog fonda, izvijestio je sindikalni povjerenik Marijan Prišlin. Dodao je kako ga je ravnateljica Zavoda Dunja Vidošević na današnjem sastanku izvijestila da će isplata plaća početi sutra, 25. ožujka. ZAGREB - Belje i PIK Vrbovec u ponedjeljak počinju otkup tržnih viškova svinja, a svi ostali zainteresirani mesoprerađivači mogu se o tome dogovoriti od utorka preko gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočara. Cijena, koju proizvođači mogu očekivati, oko osam je kuna po kilogramu, ovisno o kvaliteti svinja. Zaključak je to s današnjeg sastanka predstavnika proizvođača, prerađivača, znanstvenih institucija te čelnih ljudi Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Nakon višesatnog sastanka, Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, novinarima je izjavio da su otkup tovnih svinja u Đakovštini načelno dogovorili i s Đurom Gavrilovićem. KNIN - U grad Knin, te općine Civljane, Kijevo, Biskupiju, Ervenik i Kistanje do sada se vratilo više od 11 tisuća Srba koji su svojevoljno pobjegli s tih područja prije vojno-redarstvene akcije "Oluja", u kolovozu 1995., izvijestio je danas kninski gradonačelnik i predsjednik Odbora za uspostavu povjerenja i normaliziranje stanja na oslobođenim područjima, Josip Odak, na sastanku toga odbora u Kninu. Dodao je da se povratak svih izbjeglica i prognanika intenzivno nastavlja, a u povratku prednjače Srbi u odnosu na prognane Hrvate. No, na kninsko područje naseljavaju se i izbjegli Hrvati s Kosova i iz Republike Srpske. (Hina) td mć