BEČ, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska bi trebala provesti reforme HRT-a i Zakona o telekomunikacijama, politički čelnici ne bi smjeli utjecati na HRT, na Vijeće HRT-a, Ured direktora i na Vijeće za telekomunikacije, a vlasnički odnosi u
medijima morali bi biti javno poznati, kaže se u godišnjem izvješću OESS-a o slobodi medija objavljenom u srijedu u Beču.
BEČ, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska bi trebala provesti reforme HRT-a
i Zakona o telekomunikacijama, politički čelnici ne bi smjeli
utjecati na HRT, na Vijeće HRT-a, Ured direktora i na Vijeće za
telekomunikacije, a vlasnički odnosi u medijima morali bi biti
javno poznati, kaže se u godišnjem izvješću OESS-a o slobodi medija
objavljenom u srijedu u Beču.#L#
Povjerenik OESS-a za slobodu medija Freimut Duve predstavio je
knjigu pod naslovom "Sloboda medija - godišnje izvješće 1998/99."
koja obuhvaća izvješća o slobodi medija u pojedinim zemalja koje su
predstavnici OESS-a posjetili prošle godine, između ostalih o
Hrvatskoj.
Na osam stranica posvećenoj Hrvatskoj, od kojih najveći dio HRT-u,
spominju se pomaci učinjeni od 1997. godine, ali se naglašava da oni
nisu išli samo "u jednom pravcu".
S jedne strane, dokument spominje povratak "zabranjenih novinara"
i smanjenje opsega "govora mržnje" na HRT-u, ali istovremeno tvrdi
da se emisije novinara-povratnika cenzuriraju, a da se posljednjih
mjeseci na HRT-u ponovno pojavio govor mržnje.
U dokumentu se traži da praćenje ovogodišnjih izbora bude "neovisno
i izbalansirano" odnosno da se ne ponovi model iz 1997. godine kad
je HRT u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore davala
veliku prednost predsjedniku Franji Tuđmanu.
U izvješću se također navodi da politička cenzura na HRT-u koju
provode njezini čelnici "navodno dolazi od visoko rangiranih
dužnosnika", a s televizije nije nestala ni agresivna promidžba.
Televizijski dnevnik, kaže se u izvješću, nisu zahvatila
"ograničena poboljšanja".
Dokument spominje i odbijanje HRT-a da pokrije napore za pomirbu
između hrvatskih građana, kao i "vrlo kontroverzan aspekt" -
aktivnost u susjednoj BiH.
Također, mali su izgledi, kaže se u dokumentu, da će četvrti
televizijski program početi djelovati i tijekom sljedećih nekoliko
godina, a nema ni jamstava da će on, kad i počne s radom, zaista biti
alternativna u novostima i informacijama.
U dijelu o tiskanim medijima, "najnormalnijim listom" koji pokriva
aktualne novosti naziva se Jutarnji list. Međutim, bez obzira na
pozitivnu činjenicu njegovog izlaska, on se, kao i drugi neovisni
dnevni listovi, ubrzo suočio s brojnim poteškoćama.
Večernji list je, nakon izlaska Jutarnjeg lista, bio primoran
uvesti poboljšanja.
Izvješće spominje i veliki problem izdavača nakon kolapsa Tiska.
Budućnost Tiska je neizvjesna, a budući da banke pod kontrolom
države kontroliraju to poduzeće, "ono ostaje potencijal za
političke manipulacije", naglašava se u dokumentu, te dodaje da je
Tisak zanijekao bilo kakvu političku dimenziju neplaćanja svojih
dugova, ali upravo mali i neovisni izdavači najviše trpe.
Sudski procesi protiv novinara još su jedan oblik pritiska na
novinare i medije, kaže se također u izvješću OESS-a.
(Hina) maš dh