BRUXELLES, 24. ožujka (Hina/AFP) - NATO, koji je u utorak izdao naredbu o bombardiranju vojnih ciljeva u Jugoslaviji - odluka koja je bez presedana - osnovan je 1949. kako bi se suočio s eventualnom sovjetskom invazijom a danas
okuplja 19 članica iz sjeverne Amerike i Europe.
BRUXELLES, 24. ožujka (Hina/AFP) - NATO, koji je u utorak izdao
naredbu o bombardiranju vojnih ciljeva u Jugoslaviji - odluka koja
je bez presedana - osnovan je 1949. kako bi se suočio s eventualnom
sovjetskom invazijom a danas okuplja 19 članica iz sjeverne Amerike
i Europe.#L#
Te članice, koje se upravo pripremaju na rat s Beogradom su SAD
(koji igraju dominantnu ulogu), Kanada, Francuska, Velika
Britanija, Njemačka (članica od 1955.), Italija, Španjolska (od
1982.), Portugal, Belgija, Nizozemska, Luxembourg, Turska i Grčka
(od 1952.), Island, Danska, Norveška, Poljska, Češka Republika i
Mađarska.
Od pada Berlinskog zida (1989.) i nestanka prijetnje zbog kojeg je
stvoren, NATO se malo pomalo adaptirao na nove opasnosti.
Bombardiranja suverene zemlje bila bi bez presedana za Oganizaciju
koja bi potkraj travnja na sastanku na vrhu u Washingtonu trebala
odrediti svoju novu ulogu glavnog čuvara sigurnosti Europe.
Glavni strateški cilj Saveza i dalje ostaje nuklearno razoružanje.
Jedna od glavnih odredbi akta o osnivanju NATO- jest da će sve
zemlje članice odgovoriti ako jedna od njih bude napadnuta (prema
članku 5 sporazuma o osnivanju).
Najviša politička vlast Organizacije, čije je sjedište u
Bruxellesu, jest Vijeće predsjednika država ili vlada, ministara
vanjskih poslova i obrane odnosno veleposlanici 19 zemalja
članica.
Francuska (od 1966.) ne sudjeluje u vojnoj strukturi Saveza, čiji
je godišnji proračun dvije milijarde dolara.
NATO je 1994. u traženju svog novog razloga postojanja, svojim
bivšim istočnoeuropskim protivnicima predložio program vojne
suradnje nazvan Partnerstvo za mir. Tom se programu priključilo 28
zemalja među kojima i Rusija.
NATO je 1992. proglasio načelo koje izlazi iz tradicionalnog okvira
obrane teritorija svojih članica - kako bi na taj način mogli
sudjelovati u eventualnim mirovnim operacijama.
U veljači 1994. prvi put u svojoj povijesti NATO otvara vatru i ruši
četiri srpska zrakoplova iznad BiH. U prosincu 1995. nakon što su
sudjelovali u bombardiranju snaga bosanskih Srba, NATO se
uključuje u mirovne snage u BiH, koje je 1997. naslijedio SFOR.
U svibnju 1997. Savez sklapa Temeljni dokument s Rusijom koji
otvara put za ove odnose. Stvoreno je stalno zajedničko vijeće
NATO-a i Rusije. Dva mjeseca kasnije u srpnju, Savez poziva
Poljsku, Češku Republiku i Mađarsku da se pridruže članstvu. Te su
zemlje pristupile NATO-u 12. ožujka ove godine.
(Hina) nab sv