LJUBLJANA, 23. ožujka (Hina) - Glavne slovenske političke stranke tek su se počele dogovarati o izbornim i ustavnim promjenama koje im je naložio ustavni sud, no već se pokazalo da će jedna od glavnih tema u javnosti biti - koliko će
sve to koštati.
LJUBLJANA, 23. ožujka (Hina) - Glavne slovenske političke stranke
tek su se počele dogovarati o izbornim i ustavnim promjenama koje im
je naložio ustavni sud, no već se pokazalo da će jedna od glavnih
tema u javnosti biti - koliko će sve to koštati.#L#
Premijer Janez Drnovšek dao je nakon drugog zatvorenog sastanka s
oporbom do znanja da je sklon varijanti izbornog zakona kojim bi se
povećao broj zastupnika sa sadašnjih 90 na 120. Tri četvrtine bi se
birale u izbornim jedinicama većinskim sustavom u dva kruga, koji
su preporučili izborni suci, a 30 dosadašnjim proporcionalnim koji
bi sačuvao manje stranke od nestanka s političke pozornice, ali i
zadržao dio stranačke elite koja u parlament dolazi sa stranačkih
listi.
Za takvo rješenje potrebno je dobiti dvotrećinsku većinu u
sadašnjem omjeru snaga jer ustav propisuje 90-članski Državni
zbor, najviše zakonodavno tijelo. Nije međutim nevažno niti
pridobivanje "tihe većine" javnosti jer je jasno da će veći
parlament biti skuplji. Bruto-trošak sadašnjeg zastupnika u
parlamentu iznosi 53 milijuna tolara godišnje, dakle oko pola
milijuna njemačkih maraka.
Troškovi novog i većeg parlamenta ne bi porasli za 30 posto, prema
povećanju zastupničkih mjesta, a i predsjednik države Milan Kučan
kaže da financijski troškovi ne bi smjeli biti glavni argument
protivnika takova rješenja.
Najviše je zapravo dilema u vezi novog razmjera političke moći do
kojeg bi novi sustav doveo i polarizacije koju će izazvati
predizborna povezivanja stranaka. To je dosadašnji izborni sustav
spriječavao jer se unaprijed znalo samo to da će vladu voditi
stranka koja dobije najviše glasova, u pravilu Drnovšekovi
liberali.
"Tridesetorica proporcionalno izabranih neće bitno utjecati na
rezultat izbora, ali će se parlament pretvoriti u goli instrument
vladajuće koalicije" - prognozira budući razvoj događaja
ljubljanski "Dnevnik".
Dubiozan je - ako sadašnji prijedlog bude realiziran - i položaj
dvaju zastupnika talijanske i mađarske manjine. Oni su tako do sada
imali apsolutni mandat i u više su slučajeva kao "jezičak na vagi"
spašavali Drnovšekovu koaliciju. Postoje ideje da im se mandat
ograniči na manjinska pitanja. Desnica naime i danas smatra da je na
izborima 1996. godine ona odnijela pobjedu i bila prevarena.
Neformalna koalicija Janšinih Socijaldemokrata (SDS),
Podobnikovih pučana (SLS) i Peterleovih demokršćana (SDS) tada je
dobila 20.000 glasova više od lijevog bloka, ali joj je formiranje
vlade onemogućila postizborna aritmetika i činjenica da je
Drnovšek u drugom pokušaju dobio glas prebjeglog demokršćanina
Cirila Pucka prilikom glasovanja o novom mandataru.
Novom predloženom sustavu suprotstavljaju se i članovi 40-članskog
Državnog vijeća, neke vrste senata, koje je po ustavu iz 1992. bilo
zamišljeno kao nekakav drugi dom, ali je bilo u potpunoj sjeni
Državnog zbora. "Sadašnje rasprave o novom izbornom sustavu nemaju
veze s Državnim vijećem koje je zamišljeno kao embrion dvodomnosti,
a to je europska ideja" - upozorava nekadašnji predsjednik Državnog
vijeća i ustavni sudac dr. Ivan Kristan koji se ukidanju tom doma
odlučno suprotstavlja.
(Hina) fl sb