DNEVNI GLASNIK - 18. OŽUJKA

ZAGREB - Suprotno najavama hrvatska Vlada na današnjoj sjednici nije raspravljala o prijedlogu da se doprinosi plaćaju i na autorske honorare. Taj je prijedlog u okviru vladinih mjera za učinkovitijom naplatom doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a koje je Vlada razmatrala na prošloj sjednici. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara u izjavi novinarima poslije današnje sjednice Vlade ističe da o tom pitanju traju konzultacije. Osobno ću se zauzimati da se utvrdi na koje se to kategorije zaposlenika odnosi, koliki će biti cenzusi, rekao je. "Ako bude uvedena obveza plaćanja doprinosa na autorske honorare, onda moraju slijediti i određena prava", kazao je Škara. Dodao je da na to upućuju sve međunarodne konvencije i hrvatski zakoni. ZAGREB - Vladin prijedlog novih nameta i poreznih opterećenja na autorske honorare i studentski rad jedinstveni je udar na četiri vitalna područja javnog života - kulturu, medije, znanost i akademsku zajednicu, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare Koordinacije udruga s tih područja. Prosvjedno pismo Koordinacije, u kojem se traži opoziv prijedloga po kojemu bi se autorski honorari dodatno opteretili porezom od 20 posto, dosad je potpisalo dvadesetak važnijih hrvatskih umjetničkih, studentskih i novinarskih udruga i organizacija. Predložena uredba dovest će do kolapsa tekuće kulturne proizvodnje i drastičnog smanjenja ionako malih sredstava za znanost, kaže se u pismu upućenom Predsjedniku Republike, Vladi i Saboru te hrvatskoj javnosti. Ta je mjera i udar na medije, s izravnim političkim implikacijama, a među studente ubacuje iskru pobune, naglašava se. Ako se prijedlog ne opozove, Koordinacija upozorava na mogućnost da se javnim prosvjedima i drugim načinima obrani dostojanstvo struka i civilizacijsko dostojanstvo Hrvatske. ZAGREB - Predsjednik Raspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu Dražen Tripalo danas je nastavio ispitivanje svjedoka Dragana Rollera, koji je i jučer svjedočio u kaznenom predmetu protiv Dinka Šakića optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Tripalo je pitao o tome kakva je bila prehrana, o logoraškoj i ustaškoj kuhinji, primanju paketa, načinu liječenja, logorskim pravilima, nastupima, logorskim nižim zapovjednicima, tajnoj organizaciji logoraša, dijelu logora nazvanom "3C" , o "krpari", ubijanju ljudi na Gradini i o tzv. tunelu. Govoreći o načinu ubijanja logoraša, Roller je rekao kako su ustaše na Gradinu dovodili logoraše, ruku vezanih žicom, zatim bi ih jedan ustaša pred iskopanom rakom udarao po glavi velikim drvenim maljem, a drugi bi ga nožem zaklao i dovršio likvidaciju, istaknuo je Roller, napomenuvši kako je to doznao od logoraša-očevidaca, koji su radili kao grobari. "Malj je bio najpoznatije sredstvo za ubijanje. To je bio uhodan način ubijanja", naglasio je, dodavši da je on nastavljen i prilikom njegova drugog boravka u Jasenovcu. Roller je opisao i tzv. tunel, odnosno prilaz ciglani, koji se nalazio blizu keramičke peći, nazvane "Pičilijeva peć", u kojem su se, kako je rekao, također obavljale likvidacije, ali one nisu bile masovne. Roller je izjavio kako je nakon rata doznao da su ustaše uoči likvidacije logora u travnju 1945. iskopavali kosti ubijenih, te ih na Gradini polijevali naftom i palili. Napomenuo je da je bivša Jugoslavija mogla utvrditi broj tamo pokopanih žrtava da je htjela. Odvjetnika Čedu Prodanovića zanimalo je po kojim kriterijima su logoraši zatočeni. "Srbi su zatočeni jer su Srbi, Židovi jer su Židovi, a zatočeni Hrvati su bili neprijatelji režima", rekao je Roller. ZAGREB - Predsjednik Raspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu Dražen Tripalo na kraju današnjeg ispitivanja svjedoka Dragana Rollera objavio je da će se glavna rasprava nastaviti 22. ožujka. "Samo su mi čestitali, nikakvih neugodnosti nisam imao", izjavio je Roller kad ga je na kraju današnje glavne rasprave predsjednik Raspravnog vijeća upitao je li imao nekih neugodnosti zbog svjedočenja. Pozorno prateći svjedočenje optuženi Dinko Šakić u tijeku današnje glavne rasprave u jednom trenutku se nagnuo stolu, koji se nalazio ispred njega, i nešto zapisao. Bilo je to kad je Dragan Roller govorio o zloglasnom logorniku Špileru, koji je, kako je svjedok izjavio, prebijao ljude i određivao tko ide na likvidaciju te od zatočenika prilikom dolaska u jasenovački logor tražio da mu predadu zlato. Ivan Kern, branitelj optuženika, danas je tražio objašnjenje citata iz jučerašnjeg sudskog zapisnika. U ponovnom iskazu svjedok je rekao kako je dnevno, od rujna 1944. do početka 1945., po popisima odvođeno 10 do 20 logoraša. Također je izjavio da se u rujnu i listopadu 1944. događalo da se svi logoraši, koji su vođeni na sječu šuma, ne vrate u logor. Od dvadesetak odvedenih, vraćalo bi ih se petnaestak, izjavio je, ali nije mogao preciznije odrediti taj broj. Dodao je, međutim, kako kasnije logoraši nisu išli na rad u šumu. ZAGREB - Novinski izdavači će se do idućeg utorka konačno izjasniti o prijedlogu konzorcija šest hrvatskih banaka koji bi mogao riješiti krizu distributerskog poduzeća 'Tisak'. Po riječima predstavnika izdavača Vice Međugorca prijedlog "nije loš" a jamči opstanak i 'Tiska' i izdavača. Međugorac je rekao da su se na današnjem sastanku predstavnika 'Tiska', banaka, izdavača i Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) sve strane suglasile da se s detaljima prijedloga još ne izlazi u javnost. O budućoj vlasničkoj strukturi 'Tiska' Međugorac je rekao da će konzorcij banaka, jedinstveno, bez iskakanja pojedine banke, upravljati tim dioničkim društvom. Hrvatski novinski izdavači nedavno su ponovno zatražili od premijera Zlatka Mateše da svojim autoritetom utječe na 'Tisak' i banke te na obostrano korisnu suradnju. Izdavači su svojedobno prihvatili program oporavka 'Tiska' s predloženom naplatom tražbina. Međutim, priljev novca od 'Tiska' je spor, a tražbine izdavača znatno se povećavaju pa stoga zapadaju u sve teži položaj. ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske prihvatila je danas na zatvorenom dijelu sjednice prijedlog Zakona o utvrđivanju mirovinske osnovice u kojoj su uračunate plaće iz 1994. i 1995. godine. Tim se Zakonom, kako je priopćeno, propisuje da će se kao plaća ostvarena navedenih godina uzimati plaća koju je isplaćivao poslodavac zaposleniku na temelju rada umanjena za obvezne doprinose i porez iz dohotka. Vlada je prihvatila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru, te donijela odluku o produljenju roka za podnošenje zahtjeva za obnovom. Odluka omogućuje da se zahtjev za obnovom može podnijeti do 30. svibnja 1999. jer velik broj osoba nije do sada mogao podnijeti zahtjev za stambenim zbrinjavanjem. Donesen je zaključak o privremenom otvaranju graničnog prijelaza za međunarodni cestovni promet Dvor - Bosanski Novi, između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer se zbog obnove mostova na Savi zatvaraju dva sadašnja granična prijelaza. ZAGREB - Ako Vlada uskoro ne odobri program sanacije "Geotehnike" i ne izvrši pritisak na Zagrebačku banku da s Upravom "Geotehnike" dogovori međusobno izmirenje obveza, to će nekada svjetski poznato poduzeće, zbog nemogućnosti normalnog poslovanja, završiti u stečaju, rečeno je na današnjem skupu zaposlenika, kojem je bilo nazočno stotinjak od ukupno 413 radnika "Geotehnike". Radnici "Geotehnike" prekinuli su početkom tjedna rad na četiri gradilišta - maksimirskom stadionu, autocesti Karlovac - Rijeka, autocesti Zagreb - Goričan i pristaništu za TE Plomin, jer im od prosinca nisu isplaćene plaće ni terenski dodaci. Na današnjem skupu zaposlenika predsjednik Uprave Branko Bosančić obećao im je da će do kraja idućeg tjedna biti isplaćeni terenski dodaci, a do Uskrsa plaće za prosinac, ali da od ponedjeljka trebaju nastaviti s radom, inače će "Geotehnika" izgubiti te poslove, što će samo ubrzati njezin krah. ZAGREB - Ogranak novinara HTV-a i Podružnica Sindikata novinara HTV-a zatražili su danas hitno raspisivanje novog natječaja za glavnog urednika HTV-a. "Uslijed novonastalih okolnosti - ostavke i 'zamrzavanja' ostavke na dužnost glavne urednice HTV-a Marije Peakić-Mikuljan - Aktiv novinara HTV-a hitno traži raspisivanje novog natječaja za glavnog urednika HTV-a", stoji u dopisu kojeg su Upravi i Vijeću HRT-a uputili predsjednici Ogranka novinara HTV-a Tomislav Kurelac i predsjednica Sindikata novinara Milka Ganza. Potpisnici "nelogičnim i neprimjerenim" drže da osoba koja se kandidirala za mjesto glavnog urednika uvjetuje svoje stupanje na dužnost traženjem funkcije člana Uprave. Mariju Peakić-Mikuljan za glavnu je urednicu HTV-a izabralo Vijeće HRT-a na sjednici 15. ožujka. No, dva dana nakon toga ona je dala ostavku obrazlažući je svojim uvjetom o članstvu u Upravi HRT-a. Nadzorni odbor HRT-a, naime, na upražnjeno je mjesto Mirka Galića kao člana Uprave HRT-a zaduženog za HTV izabralo Josipa Grgića. ZAGREB - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici utvrdila operativni program proljetne sjetve. U proljetnoj sjetvi planira se zasijati više od 700 tisuća hektara, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. To je gotovo 12 posto više nego lani, i rezultat je manje zasijanih površina u jesenskoj sjetvi. Đurkić navodi da će sustavom poticaja biti pokriveno 103 tisuće hektara ili 14 posto od ukupno planiranih površina. Za sjetvu je, dodao je, proizvođačima potrebno osigurati od 600 do 700 milijuna kuna. Poticajima za jari ječam, šećernu repu, soju i suncokret osigurano je 100 milijuna kuna ili 50 posto putem repromaterijala kojeg će seljaci dobiti. Ostalih 50 posto sredstava namijenjenih za poticaje proizvođači će dobiti nakon žetve. Ministar je obećao da će u idućih mjesec dana na selo ukupno stiči 600 milijuna kuna. Uz već osiguranih 100 milijuna kuna za poticaje, ostatak novca osigurat će se podmirivanjem duga Vlade za poticaje iz prošle godine. ZAGREB - Hrvatska vlada je utvrdila prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske, nakon opsežne rasprave u svim županijama i razmatranja više od 700 pristiglih primjedbi. U saborskoj će raspravi, očekuje ministar graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja Marko Širac posebnu pozornost izazvati dva pitanja - lokacije za zbrinjavanje nisko ozračenog radioaktivnog otpada koje su obje planirane u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i pitanje lokacije termoelektrana. Hrvatska je, naglasio je, odustala od termoelektrana na ugljen i orijentirala se na ekološki čista goriva, poput plina. Termoelektrane se trebaju graditi, naglašava Širac, jer bi bilo neodgovorno ostaviti južni dio Hrvatske bez termoelektrane. Širac je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade kazao kako se razmišlja o tri lokacije za gradnju termoelektrana. Jedna je između Karlobaga i Splita, druga je na području Zagreba (Jeretovac), a treća na području Vukovara najvjerojatnije u Dardi. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Ivo Sanader primio je u četvrtak u Zagrebu rabina Jacka Bemporada u povodu izlaska hrvatskog prijevoda njegove knjige "Naše doba", koja govori o povijesnom novom razdoblju kršćansko-židovskog razumijevanja, priopćeno je iz ministarstva vanjskih poslova. Sanader je čestitao rabinu Bemporadu na knjizi koja predstavlja hrabar i značajan korak u naporima za što bolje međusobno razumijevanje Židova i kršćana, nastavlja se u priopćenju. Pritom je posebno istaknuo veliko prijateljstvo i razumijevanje hrvatskoga i židovskoga naroda te visoku razinu suradnje i dobar razvoj svekolikih hrvatsko-izraelskih bilateralnih odnosa. SKOPLJE - Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić razgovarao je u četvrtak u Skoplju sa svojim makedonskim kolegom Aleksandrom Dimitrovim o bilateralnoj suradnji, unapređenju gospodarskih odnosa i stanju u hrvatskom i makedonskom okruženju. Ministar Granić boravi u dvodnevnom službenom posjetu Makedoniji, koji je započeo u srijedu susretom s makedonskim premijerom Ljubčom Georgijevskim. Tom prigodom hrvatski ministar i makedonski premijer potvrdili su kako između Zagreba i Skoplja postoji "tradicionalni duh prijateljstva i dobra suradnja". Šefovi diplomacija Hrvatske i Makedonije zaključili su kako dvije zemlje imaju ista strateška opredjeljenja - ulazak u NATO i EU, a na bilateralnom planu najviše će napora uložiti u provedbu sporazuma o zoni slobodne trgovine i o imovinsko-pravnim odnosima. PRIŠTINA - Mirovna konferencija u Parizu mogla bi završiti danas jednostranim potpisivanjem sporazuma o Kosovu, izjavio je za agenciju Kosovapress albanski šef diplomacije Paskal Milo. Milo se u Parizu susreo s kosovskim izaslanstvom na mirovnoj konferenciji, te s američkim posrednikom za Kosovo Christopherom Hillom. Albanski ministar vanjskih poslova je upozorio da, prema informacijama kojima raspolaže, jugoslavenski predsjednik Milošević priprema nove napade na Kosovu. Milo je rekao da jugoslavenske vlasti neće nikako dopustiti gubitak svojih nadležnosti nad Kosovom. (Hina)