ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska još uvijek ima nedirnute obnovljive zalihe pitkih voda, za razliku od drugih razvijenih europskih zemalja koje su ostale bez pitkih voda. Stanje je s pitkim vodama zasad izvrsno, ali postoji trend
pogoršanja, istaknuo je Krešo Filipan, načelnik Odjela za vodno gospodarstvo Državne uprave za vode na današnjoj konferenciji za novinstvo u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska još uvijek ima nedirnute
obnovljive zalihe pitkih voda, za razliku od drugih razvijenih
europskih zemalja koje su ostale bez pitkih voda. Stanje je s pitkim
vodama zasad izvrsno, ali postoji trend pogoršanja, istaknuo je
Krešo Filipan, načelnik Odjela za vodno gospodarstvo Državne
uprave za vode na današnjoj konferenciji za novinstvo u povodu
Svjetskog dana voda, 22. ožujka. #L#
"U Hrvatkoj smo što se tiče pitkih voda, mirni još dvije generacije
ako stanje ne pogoršaju velike svjetske kompanije", kazao je
Filipan.
Svjetski dan voda, 22. ožujka, ove će se godine obilježiti uz slogan
"Svi živimo nizvodno", što znači bilo što da se dogodi na jednom,
odrazit će se na drugom mjestu.
Rješenje je u planskom djelovanju koje omogućava uporabu voda,
zaštitu od velikih voda te smanjenje onečišćenosti hrvatskih
vodotoka, ističu u Hrvatskim vodama.
Usprkos mnogim neodgovarajućim odlagalištima otpada koji mogu
utjecati na izvore pitke vode, te činjenicu da 35 posto
stanovništva nije priključeno na sustav kanalizacije, u Hrvatskoj
još imamo kvalitetnih podzemnih voda, obnovljivih zaliha pitkih
voda te još netaknutih izvora koji nisu onečišćeni ni crpljeni,
rekao je Filipan.
Da bi se smanjila i spriječila onečišćenost hrvatskih vodotoka,
potrebno je puno više novčanih ulaganja u vodno gospodarstvo nego
što je to sada, istaknuo je Mladen Marić, pomoćnik direktora
"Hrvatskih voda".
Plan upravljanja vodama za ovu godinu iznosi 1402 milijuna kuna, od
čega izvorni prihodi Hrvatskih voda čine 791 milijun kuna, a
državni proračun je osigurao 447 milijuna kuna (ostatak čine
prihodi iz gradskog proračuna i drugi prihodi).
Za ovu je godinu planiran izdatak od 1630 milijuna kuna - za
redovitu djelatnost izdvojit će se 648 milijuna kuna, a za
kapitalne rashode i transfere 982 milijuna kuna.
Deficit Hrvatskih voda u finaciranju, po Marićevim riječima,
pokriva se kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR),
IBRD-a, proizvođača opreme i hrvatskih poslovnih banaka. Ove
godine počet će realizacija 70 milijuna kuna kredita Svjetske
banke, najavljuje Marić, što znači da će se u cijelosti ostvariti
kreditna linja IBRD-a namijenjena sanciji i obnovi
vodnogospodarskih objekata i uređaja na području hrvatskog
Podunavlja.
Nakon konferencije za novinstvo u Hrvatskim vodama, novinari su
zajedno s vodstvom Državne uprave za vode i Hrvatskih voda otišli u
obilazak vodnogospodarskih objekata na području Požeško-
slavonske županije.
(Hina) bma sp