LOS ANGELES, 16. ožujka (Hina/AFP) - Sjena "lova na vještice", jedne od najmračnijih strana povijesti Hollywooda, nadvila se nad 71. dodjelu Oscara nakon što je počasni Oscar dodijeljen Eliji Kazanu, redatelju neosporna talenta koji
je pedesetih godina potkazivao komunističke simpatizere.
LOS ANGELES, 16. ožujka (Hina/AFP) - Sjena "lova na vještice",
jedne od najmračnijih strana povijesti Hollywooda, nadvila se nad
71. dodjelu Oscara nakon što je počasni Oscar dodijeljen Eliji
Kazanu, redatelju neosporna talenta koji je pedesetih godina
potkazivao komunističke simpatizere. #L#
Polemika nije praktički prestajala otkad je američka Akademija
filmskih znanosti i umjetnosti objavila 11. siječnja da će počasnu
nagradu dodijeliti 21. ožujka redatelju filmova "Na dokovima New
Yorka" i "Istočno od raja". Odluku je jednoglasno donijelo trideset
devet članova akademijinog upravnog vijeća.
Akademija je istaknula kako je Elia Kazan "jedan od najvećih
redatelja stoljeća" i pozdravila djelo koje je "utjecalo na samu
srž redateljskog posla". Fred Astaire, Greta Garbo, Buster Keaton,
Orson Welles i Akira Kurosawa neki su od prethodnih dobitnika tog
Oscara.
Odluka Akademije, donesena nakon strastvenog govora glumca Karla
Maldena, izazvala je smjesta polemiku. S jedne strane Charlton
Heston smatra da se radi o "obilno zasluženoj i predugo
iščekivanoj" nagradi. S druge strane, redatelj Abraham Polonsky,
spriječen da radi godinama zbog navodnih komunističkih simpatija,
izjavio je za časopis Entertainment Weekly: "Gledat ću Oscare s
nadom da će netko zapucati na njega".
Talent Elije Kazana, danas 89-godišnjaka, općenito nije osporavan.
Bio je jedan od osnivača dramske škole "Actors Studio", koja je
odškolovala generacije američkih glumaca, i jedan od najpoznatijih
kazališnih i filmskih redatelja u SAD.
Otkrio je Jamesa Deana, pridonio sjaju zvijezde Marlona Branda te
na početku njihovih karijera dao neke od, kako se pokazalo,
najboljih uloga Warrenu Beattyju i Robertu De Niru.
U dva je navrata dobio Oscara - 1947. za "Džentlmenski sporazum" te
1954. za "Na dokovima New Yorka". Redatelj je i filmova "Tramvaj
zvan žudnja", "Viva Zapata!", "Divlja rijeka" i "Sjaj u travi".
No, gotovo pola stoljeća njegovo je ime barem jednako toliko
povezano s datumom 10. travnja 1952. godine. Usred hladnog rata,
svjedočeći pred povjerenstvom za protuameričke aktivnosti
Predstavničkog doma, dao je imena osam ličnosti koje su, kao i on,
bile članovi Komunističke partije.
Za njegove osporavatelje, kakav god bio njegov talent, Elia Kazan
ostaje denuncijant koji je pridonio propadanju karijera. Akademija
filmskih znanosti i umjetnosti "daje mu nagradu za životno djelo",
istaknuo je Bernard Gordon, scenarist koji se našao na "crnoj
listi".
"Najveće postignuće njegova života bilo je pridonošenje jednom od
najgorih kršenja građanskih prava u SAD", rekao je Gordon.
Zajedno s drugim uglednicima Bernard Gordon je osnovao "Odbor
protiv šutnje" koji je pozvao na demonstracije na dan svečanosti
dodjele Oscara. Zvijezde koje će prisustvovati svečanosti pozvane
su da ne plješću Eliji Kazanu te da ga dočekaju u tišini.
Prema nepotvrđenim informacijama, Elia Kazan trebao bi primiti
Oscara iz ruku redatelja Martina Scorsesea i glumca Roberta De Nira
koji je glumio u njegovom posljednjem filmu "Posljednji magnat", iz
1976.
Glumci koji su radili s Elijom Kazanom većinom su se opredijelili za
šutnju. Slučaj je to s Marlonom Brandom, Kirkom Douglasom ili
Paulom Newmanom, koji se početkom karijere pojavio u nekoliko
njegovih kazališnih režija.
Redatelj Steven Spielberg jedan je od rijetkih koji je otvoreno
iznio svoje mišljenje. "Treba promatrati njegovo djelo. Mogu se ne
slagati s odlukom koju je donio i mislim da je to što je učinio
greška. Ali, po meni, to ne mijenja njegove filmove", rekao je
Spielberg.
(Hina) bnš ii