BBC 15.III.KADROVSKE PROMJENE-HRT

BRITANSKI RADIO - BBC 15. III. 1999. Danas je Vijeće Hrvatske radiotelevizije većinom glasova izabralo Mariju Peakić-Mikuljan za glavnu urednicu Hrvatske televizije, čime se te dužnosti razrješava Daniel Bučan, dok je za glavnu urednicu Hrvatskog radija, i to jednoglasno, ponovno izabrana Ivanka Lučev. Mandat za oba urednička položaja traje četiri godine. Odluku je Vijeće HRT-a donijelo na prijedlog direktora i predsjednika uprave HRT-a Ivice Vrkića, koji je na osnovi javnog natječaja predložio Vijeću izabrana kandidate i oni su ih izglasovali. Upravo način izbora najvažnijih programskih stratega na Hrvatskoj televiziji i radiju izazvao je brojne komentare u jutrošnjem zagrebačkom tisku. Na što su upućene najveće primjedbe, poslušajte u prilogu Rose Grce. "Članovi Vijeća Hrvatske radiotelevizije nisu znali tko su kandidati niti kakva je njihova programska strategija, kao ni to što su oni napisali u molbama za dva najvažnija urednička mjesta na Hrvatskoj radioteleviziji. Odlučili su se za njih isključivo na preporuku direktora Ivice Vrkića. Krešimir Macan, glasnogovornik HRT-a tvrdi da je takav postupak posve u skladu sa zakonom: = Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji definira da Vijeće imenuje i razrješuje glavne urednike radija i televizije na prijedlog glavnog direktora, odnosno predsjednika uprave Hrvatske radiotelevizije, na temelju javnog natječaja. Znači direktor u vijeću raspisuje natječaj, direktor prikuplja ponude i onda on nudi vijeću svoja dva kandidata jer on ima pravo birati svoje suradnike, ne? Vijeće u tom slučaju može dati suglasnost na njegov prijedlog ili ga ne dati i u tom slučaju bi se natječaj ponovio. U odabiru kandidata bilo je presudno petogodišnje novinarsko odnosno uredničko iskustvo, a nigdje nije bilo posebno naglašeno kako je potrebno poznavanje televizije kao medija. Neki od kandidata obrazložili su svoju uređivačku koncepciju i strategiju, a neki su bili vrlo sažeti u svojim molbama i za strategiju nije bilo mjesta. Krešimir Macan kaže da nije bilo puno vremena da bi se neka ozbiljnija programska strategija razradila jer je natječaj bio otvoren samo petnaest dana. Zašto se HRT-u tako žurilo? = Moram priznati da se nama žurilo pošto smo mi već tri mjeseca u ovoj godini, a nemamo prave programske smjernice za ovu godinu. Mi smo otprilike zauzeli nekakve smjernice, ali budući da je novo Vijeće, da imamo smjernice iz prošle godine i pripremljene su smjernice za ovu godinu, ali ih Vijeće nije odobrilo. I vijeće ih tek imenovanjem novoga glavnog urednika može odobriti. Tako da s te strane smo mi išli na, uvjetno rečeno, minimalne zakonske rokove, a to je tih 15 dana od raspisivanja natječaja. No Marija Peakić-Mikuljan, nova glavna urednica televizije bila je među kandidatima koji su u molbi za taj posao napisali kako zamišlja budućnost hrvatske televizije. Ali o toj budućnosti mi od nje nismo ništa uspjeli doznati. = Pa ja sam ponudila jedan nacrt jednog programa, međutim Vijeće je odlučilo da tek za 14 dana ću ja to braniti pred Vijećem. Znači tek za 14 dana ću ja izložiti taj program pred Vijećem koje to onda može prihvatiti ili ne. Koliko sam ja razumjela, a vidim da je tako na našem teletekstu napisano. To je nešto novo, ali mislim to nije teško ako čovjek ima jednu viziju, a ja je imam i nadam se da će to biti uspješno. No o svojoj viziji Marija Peakić Mikuljan zasad ne želi govoriti. O njoj, pretpostavljamo, nije imala prilike govoriti niti s direktorom HTV-a Ivicom Vrkićem, koji ju je za taj posao predložio, jer on s kandidatima za glavni urednički posao na televiziji i radiju nije niti razgovarao. Ponovno Krešimir Macan, predstavnik Hrvatske radiotelevizije za odnose s javnošću: = On je na temelju molba odlučio koga će predložiti, da. Upravo je način izbora dio najvažnijih programskih ličnosti na HRT- u ono na što imaju primjedbe njihovi kolege novinari. Bit njihovih prigovora sažeo je Damir Matković iz udruženja novinara elektronskih medija Foruma 21. = Kandidata podobnog ili pravog je predložio direktor Vijeću HRT-a pa ga onda to vijeće izglasalo, prema tome postavlja se pitanje koja je uloga i funkcija Vijeća. On opet ima ulogu nekakvog demokratskog statista jer to vijeće koje bi trebalo odlučivati, to naše nadzorno tijelo, ono niti je vidjelo kandidate, niti je znalo za kandidate, niti je vidjelo njihove programe. Prema tome, već to upućuje da nešto s procedurom nije u redu i već to, nažalost, budi sumnju da je sve unaprijed dogovoreno negdje izvan Vijeća i izvan Televizije. A to svakako nije dobar znak ako mislimo razgovarati o tome kako državnu partijsku televiziju što prije pretvoriti u javnu televiziju, sukladnu onim standardima kakvi su uobičajeni u demokratskom svijetu. (BBC)