DE-SIGURNOST-Glasila/mediji NJ FR-PRITISAK U EU-15. III. NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU15. III. 1999.Kosovska kriza povećava pritisak u EU"'Zajednička vanjska i sigurnosna politika' (ZVSP) Europske unije boluje od razlika između
htijenja i mogućnosti. Rat na Kosovu i očajnički napori da ga se završi, bolno su opet dozvali u svijest država EU-a njihovu nesposobnost djelovanja. I na susretu ministara vanjskih poslova EU-a kod Eltvilla, morali su se ograničiti na apele sukobljenim stranama na Kosovu. Na pitanje što misle napraviti ako opomene ne urode plodom, ostalo je samo uobičajeno ukazivanje na odlučnost 'međunarodne zajednice'. To bi trebalo značiti: tada moraju doći drugi, kontaktna skupina za Balkan i NATO pod vodstvom Sjedinjenih Država.Sve veći pritisak ubrzava napore za svladavanje nezadovoljavajućeg stanja. Poslije britansko-francuskog prodora 1998. i sadašnji predsjednik EU-a Njemačka pokušava ubrzati razvitak ZVSP-a i doći do međurezultata prije koelnskog sastanka na vrhu u lipnju. Na sastanku ministara vanjskih poslova Bonn je predstavio papir za raspravu koji bi idućeg tjedna trebao donijeti prve zajedničke zaključke.
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
15. III. 1999.
Kosovska kriza povećava pritisak u EU
"'Zajednička vanjska i sigurnosna politika' (ZVSP) Europske unije
boluje od razlika između htijenja i mogućnosti. Rat na Kosovu i
očajnički napori da ga se završi, bolno su opet dozvali u svijest
država EU-a njihovu nesposobnost djelovanja. I na susretu
ministara vanjskih poslova EU-a kod Eltvilla, morali su se
ograničiti na apele sukobljenim stranama na Kosovu. Na pitanje što
misle napraviti ako opomene ne urode plodom, ostalo je samo
uobičajeno ukazivanje na odlučnost 'međunarodne zajednice'. To bi
trebalo značiti: tada moraju doći drugi, kontaktna skupina za
Balkan i NATO pod vodstvom Sjedinjenih Država.
Sve veći pritisak ubrzava napore za svladavanje nezadovoljavajućeg
stanja. Poslije britansko-francuskog prodora 1998. i sadašnji
predsjednik EU-a Njemačka pokušava ubrzati razvitak ZVSP-a i doći
do međurezultata prije koelnskog sastanka na vrhu u lipnju. Na
sastanku ministara vanjskih poslova Bonn je predstavio papir za
raspravu koji bi idućeg tjedna trebao donijeti prve zajedničke
zaključke.
Temeljna teza je predodžba da je na području takozvanih zadaća iz
Petersberga (humanitarne akcije, očuvanje mira, svladavanje kriza
borbenim akcijama) obvezna 'najhitnija europska sposobnost
djelovanja'. Pritom EU ne mora ovisiti o milosti NATO-a - reci SAD-
a. Osim 'akcija uz oslanjanje na sredstva i sposobnosti NATO-a',
akcije bi morale biti moguće i bez takve pomoći. Da bi se osigurao
'politički nadzor i strategijsko vodstvo', EU treba 'kapacitete za
analizu stanja, obavještajne izvore i sposobnost za odgovarajuće
strategijsko planiranje'.
Tu Nijemci ne žele ostati na planiranim jedinicama za rano
upozorenje i analize te imenovanju visokog predstavnika ZVSP-a.
Potiču i dalje: redovite susrete ministara vanjskih poslova i
ministara obrana, stalni gremij vojnih i političkih stručnjaka,
vojni odbor EU-a, vojni stožer i dodatne 'resurse' poput
satelitskog centra i instituta za sigurnosne studije. Prijedlozi
su naišli na veliko zanimanje, izvijestio je povjerenik EU-a Hans
van den Broek. Britanci su sa svoje strane predstavili zamisao da se
u bruxelleskom ministarskom vijeću ustroji stalni odbor za
sigurnosna pitanja sastavljen od predstavnika vlada ispod razine
političkih direktora. Europljani žele svoje zamisli predstaviti
Amerikancima krajem travnja na vrhu NATO-a u Washingtonu. Kao
glavni problem još slovi pitanje kako neutralne države EU-a,
Austriju, Švedsku, Finsku i Irsku uvući u vojno prošireni ZVSP" -
izvješćuje Knut Pries.