BRUXELLES, 12. ožujka (Hina/AFP) - NATO je razradio dva moguća scenarija za Kosovo: prvi predviđa slanje multinacionalnih mirovnih snaga, što Beograd dosada odbija, a drugi pokretanje progresivne kampanje zračnih bombardiranja kako bi
se jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića prisililo da prihvati dolazak stranih vojnika.
BRUXELLES, 12. ožujka (Hina/AFP) - NATO je razradio dva moguća
scenarija za Kosovo: prvi predviđa slanje multinacionalnih
mirovnih snaga, što Beograd dosada odbija, a drugi pokretanje
progresivne kampanje zračnih bombardiranja kako bi se
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića prisililo da
prihvati dolazak stranih vojnika.#L#
U sjedištu Saveza u Bruxellesu mišljenja o tome su podijeljena.
Neki diplomati i vojni dužnosnici uvjereni su da jugoslavenski
predsjednik svojim trenutačnim stajalištem, protivljenjem
dolaska stranih vojnika na Kosovo, želi samo od druge strane dobiti
maksimum (naročto u vezi dolaska međunarodnih financijskih
institucija u SRJ).
Drugi su međutim pesimistični, te ocjenjuje da će Slobodan
Milošević ići sve do sukoba. Da bi došlo do napada NATO-a, do kojeg
moće doći bez eksplicitnog mandata UN-a, Beograd bi trebao biti
proglašen jedinim krivcem za neuspjeh mirovnih pregovora.
U pretpostavci postizanja političkog sporazuma kojeg bi garantirao
i vojni sporazum, NATO ocijenjuje da je iz sigurnosnih razloga
postrebno poslati najmanje 26.000 vojnika na Kosovo.
Te snage nazvane KFOR vodio bi vrhovni zapovjednik savezničkih
snaga u Europi američki general Wesley Clark, a u njima bi mogle
sudjelovati Rusija i druge zemlje koje nisu članice NATO-a.
Velika Britanija je obećala 6.000 vojnika, Njemačka 5.500,
Francuska 4.500, SAD 4.000, Italija 2.500, Španjolska 1.200,
Kanada između 700 i 800, Nizozemska 700, Grčka 50, Belgija 380,
Portugal 300, Danska 180 i Češka Republika stotinjak.
Za sudjelovanje u snagama KFOR-a dosada je zanimanje pokazalo i 12
zemalja koje nisu članice NATO-a: Švedska, Finska, Rumunjska,
Ukrajina, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Austrija, Estonija,
Litva, Latvija i Azerbejdžan.
Ako međutim zemlje članice Saveza ipak donesu odluku o
bombardiranju, glavni će ciljevi napada biti srpska protuzračna
obrana na Kosovu i u drugim dijelovima Srbije.
Kako bi izvršio te eventualne zračne napade, Savez je već pripremio
400 zrakoplova koji mogu u roku od samo nekoliko sati biti spremni
za izvršavanje akcija. Među tim se zrakoplovima nalazi i šest
američkih bombardera B52 koji svaki mogu nositi do 20 krstarećih
projektila.
Više europskih zemalja međutim ne želi prijeći s riječi na djela,
budući da bi se radilo o napadu na suverenu zemlju koja nije napala
neku drugu zemlju i to s jednim izgovorom što ona ne želi prihvatiti
strane vojnike. Neki europski dužnosnici također smatraju da
bombardiranja neće prisiliti Slobodana Miloševića da promijeni
svoja stajališta.
(Hina) nab sd