BUDIMPEŠTA, 11. ožujka (Hina/AFP) - Mađarsku, koja u petak službeno pristupa Sjevernoatlantskom savezu (NATO) od 1990. godine vodi predsjednik Arpad Goencz (Genc).
BUDIMPEŠTA, 11. ožujka (Hina/AFP) - Mađarsku, koja u petak službeno
pristupa Sjevernoatlantskom savezu (NATO) od 1990. godine vodi
predsjednik Arpad Goencz (Genc). #L#
GEOGRAFSKI POLOŽAJ: Zemlja središnje Europe od 99.033 četvornih
kilometara graniči sa Slovačkom, Slovenijom, Hrvatskom, SR
Jugoslavijom, Rumunjskom i Ukrajinom.
STANOVNIŠTVO: 10,5 milijuna. Brojne manjine, od kojih 600-800.000
Roma. Nijemci, Slovaci, Hrvati i Rumunji.
Najveća mađarska nacionalna manjina (1,7 milijuna) živi u
Rumunjskoj.
PRIJESTOLNICA: Budimpešta
JEZIK: Mađarski je službeni jezik
VJEROISPOVIJEST: Katolici (6,5 milijuna), protestanti (2
milijuna).
POVIJEST: Republika je proglašena nakon raspada austro-ugarskog
carstva 1918. U Drugom svjetskom ratu Mađarsku su okupirali
Nijemci, a 1945. oslobodila je sovjetska vojska. Komunistička
partija preuzima vlast 1948. godine.
U studenome 1956. pobunu su ugušile sovjetske postrojbe.
Predsjednik Vlade Imre Nagy (Nađ) smaknut je 1958. Po nalogu Moskve
na čelo KP dolazi Janos Kadar koji će zemlju voditi 32 godine.
Nakon pada komunizma 1989., Mađarska dobiva novi ustav, uvodi
višestranačje a 1990. napušta Varšavski pakt.
USTROJ: Parlament je 1990. izabrao prvog nekomunističkog
predsjednika Arpada Goenza, koji je ponovo izabran 1995.
U srpnju 1998. parlament je za premijera izabrao Viktora Orbana
(desnica), pobjednika na općim izborima.
Zastupnici u parlament od 386 mjesta biraju se na četiri godine.
GOSPODARSTVO: Mađarska, koja je 1990. prešla na tržišno
gospodarstvo, vodeća je uz Poljsku, među tranzicijskim zemljama
središnje Europe. U 1998. zabilježila je rast od 5 posto.
Izvori: Plin, ugljen, boksit, nafta.
Stopa nezaposlenosti: 7 posto.
BDP: 4.340 dolara po stanovniku (1996. godina)
ORUŽANE SNAGE: 53.150 vojnika.
Mađarska je u studenome 1998. počela pregovore za pristup Europskoj
uniji.
(Hina) rt br