ZAGREB, (Hina) - Hrvatski i slovenski premijer, Zlatko Mateša i Janez Drnovšek, sastat će se u petak u Sloveniji kako bi razgovarali o otvorenim pitanjima međusobnih odnosa Hrvatske i Slovenije, dugu Ljubljanske banke,
imovinsko-pravnom sporazumu, nuklearnoj elektrani Krško i granici između dviju zemalja.
ZAGREB, (Hina) - Hrvatski i slovenski premijer, Zlatko Mateša i
Janez Drnovšek, sastat će se u petak u Sloveniji kako bi razgovarali
o otvorenim pitanjima međusobnih odnosa Hrvatske i Slovenije, dugu
Ljubljanske banke, imovinsko-pravnom sporazumu, nuklearnoj
elektrani Krško i granici između dviju zemalja.#L#
Premijeri Mateša i Drnovšek će na sastanku načiniti inventuru do
sada učinjenog i nastojati dodatno potaknuti rješavanje otvorenih
pitanja između dvije zemlje, doznaje se iz izvora bliskih hrvatskoj
vladi.
Očekuje se da će s dvojicom premijera u izaslanstvima dviju zemalja
biti i resorni ministri vanjskih poslova, financija i
gospodarstva.
Susret je radnog i neslužbenog karaktera i dvije strane ne žele
pretjerani publicitet tako da nisu najavile čak ni točno mjesto i
vrijeme održavanja sastanka osim da će biti negdje u Sloveniji.
Mateša i Drnovšek su se sastajali već nekoliko puta, posljednji
puta u studenome prošle godine za vrijeme summita Srednjoeuropske
inicijative u Zagrebu kada su najavili da će hrvatski i slovenski
ministri i stručnjaci pokušati na spornim područjima postići
rješenja.
Ako se ne bude postigao napredak, složili su se tada Mateša i
Drnovšek, bolje je da se određeni problemi prepuste međunarodnoj
arbitraži koja će i jednoj i drugoj strani olakšati postizanje
konačnog sporazuma.
Premijer Drnovšek je u četvrtak u svojem interviewu zagrebačkom
dnevniku "Večernji list" rekao da će premijer Mateša, nakon
sutrašnjeg neslužbenog susreta, vjerojatno vrlo brzo i službeno
posjetiti Sloveniju.
Hrvatska i Slovenija su u posljednjih pola godine, nakon susreta
mnistara vanjskih poslova Granića i Frleca u kolovozu 1998. u
Mokricama, napravile zančajan napredak u rješavanju otvorenih
pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja od njihovog
osamostaljenja.
Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima je pred parafiranjem,
sporazum o Nuklearki Krško pred dovršenjem, načelno je dogovoreno
da dvije zemlje prihvate arbitražu oko duga Ljubljanske banke a
kopnene granice su 99,1 posto definirane.
Hrvatska potpisivanje imovinsko-pravnog sporazuma uvjetuje
postizanjem sporazuma o nuklearki Krško i dogovora o arbitraži oko
duga Ljubljanske banke.
Najveći problem i dalje ostaje razgraničenje u Piranskom zaljevu
kojega Slovenija želi cijeloga kao i teritorijalni dodir s
otvorenim morem a Hrvatska traži podjelu zaljeva. Postizanje
privremenog režima u zaljevu, koji obje strane navode kao poželjno,
također je upitno jer nužno prejudicira konačno rješenje granice u
Piranskome zaljevu.
Ljubljana je Zagrebu prije mjesec i pol dana uputila svoj prijedlog
arbitraže oko duga Ljubljanske banke predlažući za arbitra
Međunarodni monetarni fond ali hrvatska strana još uvijek nije dala
svoj odgovor.
Status Krškog još nije do kraja riješen, i treba konačno definirati
vlasništvo, upravljanje, uvjete isporuke struje, zapošljavanje i
kadrove, te zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Tijekom posljednjih mjeseci, Hrvatska i Slovenija, koje su do sada
ukupno potpisale 32 različita sporazuma, intenzivno su radile i na
rješavanju pitanja granica, i na ministarskoj razini i na razini
stručnih povjerenstava.
Šefovi diplomacija, Granić i Frlec, na nekoliko svojim posljednjih
sastanaka, početkom ove i krajem prošle godine su govorili o
graničnim pitanja, a jasno su kazali da je na kopnenoj granici
dugačkoj 670 kilometara ostala još samo jedna sporna točka.
Radi se o šest kilometara u slivu rijeke Dragonje koji bi svojim
utvrđivanjem pomogao i u rješavanju spornog Piranskog zaljeva.
Predsjednici dvaju država Franjo Tuđman i Milan Kučan, iako su
susreti na ministarskoj i stručnoj razini bili vrlo brojni, sastali
su se međutim tijekom posljednih godina samo jedanput, i to u lipnju
1994. godine u Zagrebu.
(Hina) maš sl